Alija Izetbegović bio je intelektualac, mislilac i lider čija su ideja i misao bile podjednako priznate i na Istoku i na Zapadu, ističe u razgovru za Anadolu Agency (AA) Admir Lisica, magistar historije i naučni saradnik u Muzeju “Alija Izetbegović”, a u povodu 95 godina od rođenja prvog predsjednika nezavisne države Bosne i Hercegovine.

Alija Izetbegović rođen je na današnji dan 1925. godine, a Muzej u Sarajevu, koji nosi njegovo ime, ovih dana nizom aktivnosti obilježava 95 godina od njegovog rođenja. U Muzeju su u toku i “Dani otvorenih vrata”, a jučer je u Sarajevu upriličena i izložba pod nazivom “Alija Izetbegović – Između Istoka i Zapada”.

Lisica, koji je autor više radova i članaka o liku i djelu Alije Izetbegovića, u razgovoru za AA povodom ovog značajnog datuma ističe kako JU Muzej “Alija Izetbegović” tradicionalno organizuje aktivnosti s ciljem da široj javnosti predstavi ideju koju je živio Aliju Izetbegović, ali i općenito njegov lik i djelo.

Muzej sa simbolikom životnog puta Alije Izetbegovića

Podsjeća kako Muzej egzistira od 2007. godine, a osnovan je 19. oktobra, simbolično na godišnjicu smrti Alije Izetbegovića. Muzej je smješten u vratničkim kulama koje su praktično odvojene, ali, kako i Lisica ističe, povezane jednim historijskim hronološkim putem koji u sebi ima i simboliku životnog puta Alije Izetbegovića.

Stalna muzejska postavka smještena je u kulama Ploča i Širokac, na Vratniku. U kuli Ploča prikazan je, hronološki kroz tekst i fotografije, život Alije Izetbegovića kao političara i državnika. U kuli Širokac, muzejska postava posvećena je Aliji Izetbegoviću kao Vrhovnom komadantu, a i organiziranju odbrane od agresije na BiH.

“U prvoj kuli možemo vidjeti taj početak Alije Izetbegovića, njegovu mladost, zatim fotografije i opis njegovog prvog suđenja i boravka u zatvoru od 1946. do 1949. godine, kada je optužen i osuđen zbog pripadnosti organizaciji Mladi Muslimani. Imamo prikaz Sarajevskog procesa iz 1983. godine, također i vrijedne dokumente, njegove lične stvari, prepoznatljivu aktovku, beretku koju je nosio, i to su stvari koje su najzanimljivije posjetiocima”, pojašnjava Lisica.

Ono što je, također, značajno, a nalazi se u ovom Muzeju jesu i nagrade koje je dobio Alija Izetbegović, među kojima se izdvajaju Orden nezavisnosti države Katar, nagrada pape Ivana Pavla II, priznanja Republike Turske.

Druga kula Muzeja posvećena je Aliji Izetbegoviću kao vrhovnom komandantu odbrane Bosne i Hercegovine. Tamo su također brojna priznanja od saboraca i korpusa sa cijelog područja BiH, što, prema riječima Lisice, govori i općoj prihvaćenosti Alije Izetbegovića.

“Tu je svakako vrlo interesantan eksponat i njegova vojna knjižica u kojoj piše ‘Otac Patriotske lige’, to je dobio za svoj angažman i organizaciju Patriotske lige neposredno pred agresiju na BiH”, kazao je Lisica.

Mladi se itekako interesuju za lik i djelo Alije Izetbegovića

Dodaje kako generalno posjetioce Muzeja, bilo da je riječ o domaćim ili stranim, najviše zanima radni period agresije na BiH. Muzej na godišnjem nivou posjeti oko 10.000 ljudi, interesovanje za Muzej je veliko, a koliko je atraktivan za turiste potvrđuju i posjete u aktuelnom vremenu pandemije.

Na pitanje kako ocjenjuje interesovanje mlađih generacija za lik i djelo Alije Izetbegovića, Lisica ističe kako Muzej ima kontinuiranu saradnju s različitim institucijama, naročito s osnovnim i srednjim školama.

“Tako smo u proteklom periodu imali veliki broj učenika iz BiH i dijaspore, koji su posjetili Muzej. Oni se itekako interesiraju za lik i djelo Alije Izetbegovića, što nas veoma raduje. Činjenica je da ovdje mogu naći brojne informacije koje neće moći naći na drugom mjestu”, istakao je Lisica, naglašavajući kako je i jedan od ciljeva Muzeja približiti lik Alije Izetbegovića široj publici, a naročito mlađoj.

Približiti lik i djelo Alije Izetbegovića široj javnosti

Lisica također podvlači kako je Muzej u značajnoj mjeri posvećen i razvijanju svog naučno-istaživačkog i izdavačkog djelovanja, kako bi se i na taj način lik i djelo Alije što bolje približili javnosti, te prenijele činjenice o njegovom političkom i društvenom aktivizmu, o njemu kao intelektualcu, borcu za pravdu i svemu onome što je Alija Izetbegović bio.

Alija Izetbegović je bio vrhovni komandant Armije Republike Bosne i Hercegovine, predsjednik, mislilac, državnik i lider, podvlači Lisica, te dodaje:

“On je imao više uloga kao i više identiteta. Uvijek je isticao da je bio Bošnjak, musliman, geografski Bosanac, bio je muslimanski evropski inteliktualac. Alija Izetbegović je bio intelektualac i mislilac podjednako prihvaćen i na Istoku i na Zapadu, čemu svjedoči veliki broj nagrada koji je dobio na svim stranama svijeta. Bio je jednako pihvaćen i kod američkog Senata i kod iranskih vlasti. Dobio je nagrade iz Malazije, Katara, Francuske, od pape Ivana Pavla II, od brojnih demokratskih foruma koji promiču mir i demokratiju. Tako da je Alija Izetbegović bio poznat kao lider, mirotvorac, borac za istinu, koji je jednako bio prihvaćen i u islamskom svijetu i na Zapadu, a to potvrđuje i činjenica da su njegova djela prevedena na broje jezike svijeta, njemački, engleski arapski i turski jezik”, rekao je Lisica.

Alija Izetbegović bio je prvi predsjednik međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine i vrhovni komandant Armije RBiH tokom agresije na BiH. Rođen je 8. augusta 1925. godine u Bosanskom Šamcu, a umro je 19. oktobra 2003. godine u Sarajevu. Sahranjen je na šehidskom mezarju “Kovači” u Sarajevu.

Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je i diplomirao na Pravnom fakultetu. Kao pravni savjetnik, radio je u više sarajevskih preduzeća. Zbog svojih političkih opredjeljenja i djelovanja, dva puta je zatvaran i osuđivan. U poznatom, politički montiranom, “Sarajevskom procesu”, kao prvooptuženi u grupi od trinaest muslimanskih intelektualaca, osuđen je na 14 godina zatvora.

Pokrenuo je formiranje Stranke demokratske akcije i na prvoj osnivačkoj skupštini SDA, 25. maja 1990. godine, postao njen prvi predsjednik. Nakon pobjede SDA na prvim višestranačkim parlamentarnim izborima, 1990. godine, Izetbegović je izabran za prvog predsjednika Predsjedništva Republike BiH. Nakon prvih poslijeratnih višestranačkih izbora, 1996. godine, izabran je za člana, a potom i za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH. Poslije deset godina obavljanja funkcije člana Predsjedništva BiH, iz zdravstvenih razloga, 2000. godine, podnio je ostavku na mjesto člana Predsjedništva BiH.

Autor je većeg broja publicističkih radova, studija i knjiga koje su prevedene na više svjetskih jezika.

(Anadolija/ad)