ZORAN BIBANOVIĆ/ UPOZNAJTE SVIJET OKO NAS

Čudesna Bosna i Hercegovina: Pet klimatskih zona, nevjerovatnih obrata... Malo koja zemlja može tako da se diči!


02.08.20, 14:52h

 


Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas.com

 

Povoljna klima je jedan od najznačajnijih faktora turističke privlačnosti nekog mjesta ili regiona. Čovjek za svoj rekreativni i kulturni odmor traži prvenstveno ona područja u kojima će biti dobre volje, opušten i raspoložen, tamo gdje će se fizički dobro osjećati.


U Bosni i Hercegovini na maloj razdaljini se odvijaju nevjerovatini klimatski obrati. Dok na južnim padinama bosanskohercegovačkih planina cvjetaju kadulja, nar i bademi, sjeverne strane planina su pod dubokim snježnim pokrivačem. Tako, naprimjer, zamišljeni nacionalni park Igman, Bjelašnica, Treskavica, Visočica ima pet klimatskih zona: Izmijenjenu jadransku, Predplaninsku maritimnu, Predplaninsku umjerenokontinentalnu, Planinsku umjerenokontinentalnu i Alpsku na vrhovima planina.


Po mišljenju dr. Ljube Mihića, najvećeg enciklopediste naših planina, planina na čovjeka i njegovo zdravlje fiziološki djeluje sintezom većeg broja činilaca:

 

  • geološkim sastavom tla i vodom, koji su važni za konstituciju i karakter;
  • sastavnim dijelovima atmosfere, sadržajem kiseonika i smanjenjem pritiska, čistoćom vazduha (bez prašine, vlage i magle);
  • obiljem sunca i svjetlosti, te naročitim sastavom svjetla;
  • planinskom klimom, kao produktom svih meteoroloških elemenata.


Mediteranska i bosanskohercegovačke klime su pogodne za razvoj turizma, dok dugotrajni oblaci i kiša (zapadno evropska klima) imaju ozbiljna ograničenja.. Uglavnom razlikujemo tri tipa vremena: tip stalno vedrog, tip stalno vlažnog i tip promjenjljivog vremena.


Vjetar je važan elemenat koji uveliko određuje karakteristike klime. Živimo u vremenu kada se bogatstvo države mjeri i sa bogatstvom vjetrova iznad njene teritorije. U EU je izvršena procjena energetskih potencijala zračnih strujanja. Proizvodnja električne energije iz vjetra je uobičajena praksa XXI stoljeća.


Predviđanja pokazuju da nismo daleko od vremena kada će dovoljne količine čistog zraka, određenih bioloških svojstava, postati ozbiljan problem. Iako su standardi onečišćenja zraka od krutih čestica (čađ, dim…) koje je postavila Svjetska zdravstvena organizacija po mnogima vrlo visoki, ipak broj dana onečišćenja preko utvrđenog standarda za velike gradove, a posebno klimatski inverzione doline (Sarajevo) je veoma veliki.

 

pogled-na-treskavicu

Pogled na Treskavicu preko šumovite Hojte


U turizmu reljefni oblici zemlje (udubljenja i uzvišenja) i geomorfološke pojave imaju značajnu ulogu u oblikovanju turističke ponude. Planine i planinski lanci imaju najveće turističko značenje ako su lako dostupne, posebno one u blizini velikih gradova. Tako su Jahorina i Bjelašnica mnogostruko više posjećene od Prenja i Treskavice koje su atraktivnije.


Klisure su sužene doline, a kanjoni su klisure sa suženim dnom i veoma strmim stranama. Neke velike dubine kanjona (Kolorado 1.800 m) se turistički valoriziraju, ali i male (kanjon Vintgar kraj Bleda u Sloveniji), a nadamo se u bliskoj budućnosti i dio kanjona rijeke Rakitnice kraj Sarajeva.

 

kanjon-neretva

U ponudi je atraktivni rafting kroz gornji tok rijeke Neretve


Polja u kršu i oblici krškog reljefa su najatraktivnija u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.


Pećine, jame ili špilje su prirodni i turistički kurioziteti koji privlače turiste svojim oblicima (kanali, dvorane, pećinski nakit, jezera, rječice…) ali i sadržaji (pećinski crteži, tragovi civilizacija…).


Hidrografski resursi (more, vode na kopnu – jezera, rijeke, podzemne vode…) su uz klimu najprivlačniji faktori savremenog turizma. Vode u svijetu se razlikuju i dijele na vode na kopnu i svjetska mora.


Sa stajališta turističke privlačnosti svjetska mora i primorje su i dalje najprivlačniji turistički resursi. Najznačajnije civilizacije svijeta su nastajale uz svjetska mora i ona su najbogatija tragovima starih svjetskih civilizacija. Moderne turiste privlače i rijeke, jezera, termalne i mineralne vode ali i vodopadi, brzaci, kanjoni…

 

rafting
Aktivnosti na otvorenom su prepoznatljivi brend Bosne i Hercegovine


Raznolika klima Bosne i Hercegovine je uzrokovala raznolike biogeografske resurse (biljni i životinjski svijet, prirodne i kulturne biljke) koji imaju posebno značenje za usmjeravanje turista i turističku valorizaciju nekog prostora.


U Bosni i Hercegovini se ukrštavaju dvije velike florne oblasti – euro-sibirska i sredozemna, a prodire treća irano-turanska. Biodiverzitet (raznolikost flore i faune) Bosne i Hercegovine  se može mjeriti samo sa bogatstvom tropskih i suptropskih područja. Mnoge od njih su izrazitog reliktnog karaktera, sa mnogobrojnim endemima (oko 15% eko tipova od ukupne flore i faune).


Mnogi tipovi povrća, voća, dekorativne flore (cvijeće), kao i mnoge pasmine divljih i pitomih životinja su vremenom postali posebni eko tipovi.


Po bogatstvu refugijuma (staništa jedinstvenih eko tipova) Bosna i Hercegovina je jedan od pet svjetskih refugijuma uz Apenine, Pirineje, Kavkaz i Himalaje.


Florističko bogatstvo Bosne i Hercegovine je vrlo veliko i po tome se naša država u Evropi nalazi na vrhu ljestvice, zajedno sa Hrvatskom, Italijom, Grčkom i još nekim zemljama.

 

kupine

Planine Bitovnja, Zec i obronci Vranice se smatraju jednim od najvećih prirodnih staništa bobičastog voća na svijetu


Pejsažni turistički resursi predstavljaju različite prirodne i antropogene resurse određenog prostora. Poznati su otvoreni pejzaži sjevernoameričke prerije, ruske tundre, ili kineskih lesnih polja, ali i pejsaži stvoreni djelovanjem čovjeka koji se nazivaju land use (polja tulipana u Nizozemskoj, vinogradi u Južnoj Francuskoj, vinogradi na visoravni Brotnjo u Hercegovini…)


U kolumni Genetička raznolikost Bosne i Hercegovine je nesagledivo bogata, pomenuo sam da je  na relativno maloj površini (52.000 km²) BiH, registrirano čak 252 ekosustava koji izgrađuju 11 različitih pejzaža ili bioma.


Svijet danas pridaje veliku važnost očuvanju prirodnih pejzaža. UNESCO i IUCN klasificiraju pejzaže u više tipova zaštićenih područja, a najveće značenje pridaju nacionalnim parkovima (u USA 38 od kojih je napoznatiji Yellowstone) i strogim prirodnim pejzažima-rezervatima (Galapagos, Kakadu national park, Grand kanyon of Colorado, Nagorongoro u Tanzaniji…).


Davnog studenog/novembra 2008. godine, na međunarodnoj konferenciji „Zaštićena područja u funkciji održivog razvoja“ u Bihaću, tadašnji ministar okoliša i turizma FBiH, dr. sc. Nevenko Herceg je između ostaloga naglasio: “… Jedna od prisutnih predrasuda na ovim našim prostorima je kako zaštita prirodnih vrijednosti dolazi u sukob s interesima gospodarskog rasta. Svjesno ili nesvjesno zaboravlja se kako su zaštićena područja, sa svojim izuzetnim prirodnim vrijednostima i resursima, kamen temeljac strategije očuvanja bioraznolikosti, a istodobno predstavljaju i značajan potencijal za održivi gospodarski razvoj zemlje. Stoga je u ukupnim aktivnostima uspostavljanja i upravljanja zaštićenim područjima, potrebno detaljno valorizirati raspoložive potencijale, osmisliti njihovo korištenje na dopušten način i izvesti konkretne projekte.“

 

stecci-visocica
Nekropola stećaka ispod vrha Visočice (Džamija 1967 m/nv.) sa kojeg je jedino moguć pogled na sve vrhove iznad 2000 m u BiH


Čudesna u svjetskim razmjerama, Bosna i Hercegovina poziva znatiželjnike na ekološki temeljena putovanja u relativno nenarušene prirodne krajeve, u cilju uživanja i prihvaćanja prirode, kao i ukomponiranih kulturnih karakteristika kao što su nekropole stećaka, ostaci starih gradova,  utvrda i bogomolja, muzejske zbirke, blago franjevačkih samostana… Malo je zemalja u svijetu koje imaju kultna mjesta svih mediteranskih monoteističkih religija, ali i kultna mjesta jedne religijske zajednice koja posjećuju i vjernici drugih konfesija.


Postoji i čitav niz manje poznatih običaja koji vuku svoje korijenje iz predkršćanskog perioda, a koji su se zadržali kao običaji izlaska na planine (02. avgust/kolovoz) za Ilinden, Ilijin dan ili Alidžun.


U slijedećem nastavku – Zaštićena područja Bosne i Hercegovine.

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!