Izvor: Narod.ba
Piše: Omer Čevra

Poslanici u Predstavničkom domu Parlamenta BiH nakon brojnih rasprava koje su obilježile sjednicu Predstavničkog doma Parlamenta BiH većinom glasova usvojili su prijedlog državnog budžeta.

Za budžet je glasalo 27 zastupnika, sedam ih je bilo suzdržano dok su četiri bila protiv. Nakon što je Milorad Dodik postavio svoje direktore na čelo SIPA-e i RAK-a samo dan prije, odnosno nakon što je „pao“ dogovor između Dodika i Izetbegovića, potrebna entitetska većina nije izostajala.

Ako uzmemo u obzir da se vladajućim strankama na državnom nivou pretjerano ne izlazi na izbore, s naglaskom na Demokratsku frontu koja će sigurno nestati sa političke scene, pa će SDA u budućnosti morati tražiti alternativno rješenje kome će dodijeliti ulogu svoje dežurne muhe podrepuše, u javnosti se nakon sjednice ipak stekao dojam da je budžet završena stvar i da će se nakon usvajanja na Domu naroda izborni proces regularno nastaviti.

Iako neupućeni analitičari nagovještavaju kako bi HDZ mogao nedolaskom na sjednicu Doma naroda blokirati usvajanje Budžeta, sve dok se ne imenuje njihov direktor Uprave za indirektno oporezivanje, Vjekoslav Bevanda je to jutros kategorično demantirao i najavio dolazak HDZ-ovih delegata na sljedeću sjednicu Dom naroda kada će na Dnevnom redu biti Budžet za 2020. godinu.

Iza Bevandinog rezolutnog stava krije se, međutim strateški potez – HDZ neće nedolaskom blokirati Budžet, riskirajući reakciju OHR-a i ostatka međunarodne zajednice, iz jednostavnog razloga što je HDZ-u na tacni serviran potpuno legitiman institucionalni mehanizam kojim usvajanje budžeta mogu prolongirati čak do septembra.

Naime, činjenica koja se potpuno medijski zanemarila je da je Predstavnički dom budžet usvojio sa amandmanom koji je podnio zastupnik Jasmin Emrić u kojem je traženo da se u budžetu osiguraju i finansijska sredstva u visini od 450.000 KM za pomoć u borbi protiv migrantske krize. U odnosu na ukupan budžet u iznosu preko milijardu KM, ovo je sitnica. No, s obzirom na propisane procedure, radi se o sitnici koja bi u konačnici mogla ugroziti održavanje Lokalnih izbora.

Dom naroda će prijedlog budžeta razmatrati u istom obliku u kojem ga je Predsjedništvo BiH dostavilo i jednom i drugom domu – bez Emrićevog amandmana. Ako niko u Domu naroda ne predloži identičan amandman (podsjećamo da A-SDA, čiji je Emrić član, nema delegata u tom domu), budžet će biti usvojen bez tog amandmana.

Šta više, čak i ako neko ponudi identičan amandman, šanse da on bude usvojen u Domu naroda su minimalne. Naime, Emrićev amandman je u Predstavničkom domu usvojen tek u drugom krugu glasanja jer SNSD u tom domu ne kontroliše entitetsku većinu (imaju 9 poslanika, a 10 je neophodno za punu kontrolu entitetskog glasanja). U Domu naroda, s druge strane, SNSD sa četiri delegata ima monopol na entitetsko glasanje i ako Dodikovi delegati u Domu naroda budu protiv Emrićevog amandmana, kao što su to uradili Dodikovi poslanici u Predstavničkom domu, amandman neće biti usvojen.

Iz svega navedenog stoga proizlazi da će Dom naroda usvojiti budžet u različitom obliku od onog koji je usvojio Predstavnički dom, dakle bez Emrićevog amandmana. Poslovnici oba doma su jasni u takvim situacijama – kada dva doma usvoje isti zakon u različitom obliku, svaki dom delegira po tri člana tzv. Komisije za usaglašavanje. Od ukupno šest članova te komisije, po dva dolaze iz svakog konstitutivnog naroda. Nesumnjivo je da će dva Hrvata biti iz redova HDZ-a.

Poslovnici dalje propisuju da Komisija odluke donosi prostom većinom, koja uključuje bar jedan glas iz svakog konstitutivnog naroda. Bez obzira predlože li četiri člana komisije (dva Bošnjaka i dva Srbina) verziju sa ili bez Emrićevog amandmana, ili pak sa nekom kombinacijom istog, dovoljno je da oba hrvatska člana komisije budu protiv prijedloga – ma šta prijedlog sadržavao – i usaglašavanje neće moći biti obavljeno. Poslovnik nalaže da ako oba doma ne prihvate takav negativan stav komisije, čitav postupak se ponavlja.  

Prevedeno u praksu, postupak će dalje gotovo sigurno ići ovako: Dom naroda će na svojoj sjednici 21. jula usvojiti budžet bez Emrićevog amandmana. Potom će biti neophodna nova sjednica Doma naroda na kojoj će biti imenovani tri člana Komisije za usaglašavanje iz tog doma. Predstavnički dom ima sjednicu 23. jula, i svoja tri člana će moći imenovati na toj sjednici, ali samo ako se prihvati dopuna dnevnog reda koji je za tu sjednicu već utvrđen i objavljen.

Nakon toga, tako formirana komisija će moći održati svoju sjednicu, pretpostavljamo u zadnjoj sedmici jula. Dakle, komisija neće usaglasiti tekst budžeta jer će oba hrvatska člana biti protiv bilo koje verzije. Komisija će takav negativan izvještaj potom dostaviti domovima. Ali ne prije početka kolektivnog godišnjeg odmora koji je u Parlamentarnoj skupštini BiH već raspisan počev od 3. augusta i koji će trajati sve do 24. tog mjeseca.

Predstavnički i Dom naroda će zatim taj negativan izvještaj komisije moći razmatrati tek u zadnjoj sedmici augusta, a i tada će isključivo moći odbiti negativan stav Komisije za usaglašavanje i poslati joj dvije verzije budžeta na novo mišljenje. I oba HDZ člana te komisije će opet biti protiv bilo koje verzije, i proces će se ponavljati unedogled ili dok Predsjedništvo BiH ne uputi novi Prijedlog budžeta. Ukratko, čitav proces će trajati puno duže nego što je CIK odredio kao krajni rok za održavanje izbora.

Da se ne radi o pukoj slučajnosti dokazuje i činjenica da je Emrićev amandman, kako je iznad navedeno, usvojen u drugom krugu glasanja u Predstavničkom domu, nakon što u prvom krugu nije dobio potrebnu entitetsku većinu. U normalnim okolnostima, Kolegij bi usaglašavanje obavio naknadno (u skladu sa svojom ustaljenom praksom) i amandman bi bio zaboravljen (Budžet bi u međuvremenu bio usvojen).

Međutim, činjenica da su sva tri člana Kolegija (Radmanović SNSD, Krišto HDZ i Zvizdić SDA) pristali na usaglašavanje na samoj sjednici, te time odmah dopustili drugi krug koji je omogućio usvajanje amandmana uporedo sa budžetom, pokazuje da su vrlo dobro znali šta rade – iskoristili su Emrićeve najbolje namjere za dobrobit žitelja njegove Krajine, kao i naivnost ostatka opozicije, te ugradili tempiranu bombu u sam budžet. I ta tempirana bomba bi mogla eksplodirati već na sjednici Doma naroda iduće sedmice. I HDZ će se, iz nebitnog faktora, ponovo pretvoriti u odlučujući.

Naravno, ostaje mogućnost da HDZ dozvoli usvajanje budžeta u zamjenu za neki zaista veliki ustupak. Poput direktora Uprave za indirektno oporezivanje. Ali to podrazumjeva da je SDA-u stalo da im daju takav ustupak. Tako da je Emrićev amandman, ni kriv ni dužan, došao kao poklon i Čoviću i Izetbegoviću, sa kojim će ubiti, ili bar odgoditi, demokratiju u Bosni i Hercegovini za neka bolja vremena.

(Narod.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)