Ukidanjem stanja nesreće na području Federacije BiH, dozvoljeno je konzumiranje nargila u baštama i na terasama ugostiteljskih objekata, uz poštivanje određenih higijensko-epidemioloških mjera koji podrazumijevaju obaveznu promjenu jednokratnog nastavka i crijeva nakon svakog korištenja- piše Faktor. 

No, postavlja se pitanje - koliko se vlasnici pridržavaju takvih mjera i koliko su nargila barovi opasni za širenje zaraze koronavirusa?

Prof. dr. Aida Ramić-Čatak, pomoćnica direktora za stručne poslove u Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH, kaže kako korištenje jednokratnog nastavka u sastavu nargile ne može biti dovoljna zaštita za prevenciju širenja mogućih zaraza, uzrokovanih virusima i bakterijama.

- Nargila u svom sastavu ima cijev i posudu u kojoj je voda, kroz koju se dim filtrira. Ona prolazi kroz cijevni mehanizam, a dim koju konzument udahne direktno dolazi u pluća. Korisnici nargile upotrebljavaju isto crijevo i isto crijevni mehanizam, koji ostavlja mogućnost širenja zaraze – objašnjava Ramić-Čatak.

Prof. dr. Jasenko Karamehić, klinički farmakolog i imunolog, kaže kako ne može shvatiti neozbiljnost nadležnih institucija koje su dozvolile rad nargila barova u vrijeme epidemije.

- Nargila barovi ne bi trebali raditi u normalnim uvjetima jer naučno dokazano izazivaju rak pluća. Oni su zlo za zdravlje ljudi, ali i za cjelokupno društvo, ako uzmete u obzir - koliko takav jedan bolesnik košta državu. O situaciji u kojoj se trenutno nalazimo, kada se zaraza izazvana koronavirusom širi iz dana u dan, suvišno je bilo šta reći. Nema tu apsolutne dezinfekcije niti je može biti jer nije dovoljno zamijeniti samo plastični nastavak koji dodiruje usne jer virus može ostati i unutar cijevi, ali i okolo, a tu je još i činjenica da je virus novi i da puno toga ne znamo o njegovom ponašanju – naglašava Karamehić.

Ostatak teksta čitajte ovdje

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)