Iz dana u dan povećava se fond znanja koje čovječanstvo posjeduje o SARS-CoV-2 virusu. Od početka pandemije do danas promijenile su se tako neke od vrlo bitnih pretpostavki o COVID-19 zarazi; o nužnim epidemiološkim mjerama i načinima liječenja. Neki potencijalni lijekovi, poput hidroksiklorokina, putem su, primjerice, otpali kao preporučena terapija, a vremenom su se statistike o najtežim ishodima ipak pokazale manje strašnima nego što su se činili.

Izbijali su i znanstveni skandali zbog vrlo upitnih istraživanja. Ovih dana objavljeno je novo i vrlo upečatljivo kinesko-američko istraživanje bazirano na podacima iz Wuhana gdje su istraživači analizirali uzorke bolničkog osoblja koji su sigurno bili izloženi infekciji u ranim fazama pandemije tj. dok još nisu poduzimane mjere zaštite. Kineske znanstvenike iznenadilo je kadu su antitijela na SARS-CoV-2 virus pronašli kod samo 4 posto od 23.000 ljudi koji su se najvjerojatnije zarazili u bolnicama, od kojih se velika većina, izgleda, othrvala zahvaljujući reakciji dijela imunološkog sistema koji posjedujemo uz tzv. antitijela. Iz ove kinesko-američke studije, koja je još uvijek tek tzv. non-peer papir, proizlaze neki uznemirujući ali i umirujući zaključci.

Uznemirujući zaključak koji proizlazi iz ove studije jest da se ne može razviti tzv. imunitet krda na SARS-CoV-2 virus. Ako je izrazito velika šansa da se 23.000 bolničkih radnika zarazilo u prvoj fazi epidemije to znači kako bi veliki postotak zaraženih koji su preboljeli COVID-19 trebalo imati antitijela čije se postojanje utvrđuje serološkim testiranjima. Zaključak je stoga istraživača kako je malo vjerojatno da ljudski organizam proizvodi dugotrajna zaštitna antitijela za tip virusa koji uzorkuje COVID-19. Ako je tako, onda je također upitna i vrijednost testova koji utvrđuju postojanje antitijela na SARS-CoV-2 virus. I prije je bilo poznato da su ti testovi vrlo nepouzdani, ali uz ove nalaze iz novog kinesko-američkog istraživanja (ako se pokaže tačnim), iz testova koji traže antitijela više se neće moći donositi ozbiljni zaključci. Jedan od najozbiljnijih zaključaka jest utvrđivanje stope smrtnosti pomoću testova na antitijela. Isto tako, otpada ideja izdavanja certifikata o imunosti na temelju utvrđenih antitijela. No, ako je puno više ljudi preboljelo COVID-19, a nije razvilo antitijela, onda testovi koji utvrđuju antitijela ukazuju na daleko višu smrtnost od realne. To je pak umirujući nalaz ovog istraživanja.

Treba znati kako je ljudski imunološki sistem vrlo složen te su antitijela, koje proizvode tzv. B stanice, samo dio složene imunološke reakcije. Prije ovog kinesko-američkog istraživanja pojavila su se i druga imunološka istraživanja koja su, primjerice, utvrdila vrlo visoku važnost više vrsta T stanica u imunološkoj odbrani od coronavirusa. Problem je s T stanicama da se one ne utvrđuju testovima na antitijela.

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)