UPITNOST 'PLODOVA OTROVNE VOĆKE'

Koje su greške napravili istražitelji u predmetu 'Respiratori' koje bi mogle promijeniti tok cijelog procesa?!

Hronika22.05.20, 19:39h

Koje su greške napravili istražitelji u predmetu 'Respiratori' koje bi mogle promijeniti tok cijelog procesa?!
Jedna od procesnih stvari na koje advokati u sudnicama često ukazuju jeste otvaranje privremeno oduzetih predmeta, odnosno način na koji je ono urađeno

 

Izvor: Detektor.ba

Piše: Albina Sorguč 

 

Nakon što je advokat Kadrija Kolić nekoliko puta rekao da je Državno tužilaštvo napravilo procesne greške tokom rada na predmetu “Respiratori”, Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) analizira koji postupci istražitelja mogu voditi do takozvanih “plodova otrovne voćke”, koji utiču na kasniji tok postupka. Stručnjaci kažu da su takvi propusti malo vjerovatni i da se neki mogu ispraviti tokom postupka, ali neki mogu imati značajan uticaj na ishod samog postupka.


Kada je Državno tužilaštvo saopćilo da respiratori nabavljeni iz Kine ne zadovoljavaju uslove za korištenje na intenzivnoj njezi, advokat Kadrija Kolić je zatražio od Suda Bosne i Hercegovine da donese naredbu i zabrani Tužilaštvu da iznosi sadržaje dokaza u predmetu “Respiratori” i rekao da su istražitelji napravili nekoliko procesnih grešaka u radu na predmetu.


Kolić, advokat preventivno suspendovanog direktora Federalne uprave civilne zaštite Fahrudina Solaka, smatra da iznošenje informacija o vještačenju respiratora krši prava njegovog klijenta.


- Iz Tužilaštva cure informacije iz nalaza i mišljenja, a taj nalaz nije bio u procesu sudske ocjene i osporavanja strana u postupku i onda se stvori javno mnijenje, javni naboj - kazao je Kolić.


Kolić je 12. maja uputio zahtjev Sudu da izda zabranu Tužilaštvu da iznosi pojedinačne sadržaje iz nekog materijalnog dokaza u predmetu “Respiratori”.


- Tražio sam od Suda da zaštiti, obezbijedi da postupak teče u skladu s više zahtjeva, u skladu s konvencijskim standardima, ništa ja više nisam tražio, a to je Sud obavezan i dužan da obezbijedi, i očekujem pozitivan odgovor - kazao je Kolić.


Kolić je također rekao da je Tužilaštvo napravilo procesne greške.


- Oni su napravili dosta procesnih grešaka, a o procesnim greškama ćemo u sudnici - kazao je Kolić.


Tužilaštvo BiH nije za Balkansku istraživačku mrežu Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) zvanično željelo komentarisati Kolićeve navode. U nezvaničnom razgovoru, sagovornik BIRN-a BiH iz Tužilaštva upoznat s detaljima rada na predmetu, koji je tražio anonimnost, naveo je kako smatra da procesne greške nisu napravljene i da su saopćenja objavljivana jer je to od značaja za javnost s obzirom da su respiratori kupljeni javnim novcem, te da će Tužilaštvo postepeno iz ovog predmeta objavljivati informacije koje su od javnog interesa.


Otvaranje oduzetih predmeta


Kolić je već ranije govorio da spornim smatra vještačenje kupljenih respiratora. On je u intervjuu za FACE televiziju rekao da je Sudu uputio žalbu na “radnje pretresa”, a u ovom intervjuu govorio je i o prethodnim stavovima vještaka koji je napravio nalaz za respiratore.

 

kadrija-kolic-face-tv


Jedna od procesnih stvari na koje advokati u sudnicama često ukazuju jeste otvaranje privremeno oduzetih predmeta, odnosno način na koji je ono urađeno.


Almin Dautbegović, advokat i profesor krivičnog prava na Univerzitetu u Beogradu, pojašnjava kako Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine (ZKP BiH) tretira radnju “otvaranje predmeta”. Ako su predmeti koji se privremeno oduzmu od osumnjičene osobe ili trećeg lica za potrebe dokazivanja u krivičnom postupku, prilikom izuzimanja tačno pobrojani i identifikovani po formi i sadržini, onda u svim kasnijim fazama krivičnog postupka ne postoji obaveza radnje koja se zove otvaranje predmeta.


- Međutim, u svakoj drugoj varijanti gdje oduzeti predmeti nisu bili na prethodno opisan način oduzeti, stvorena je obaveza prije manipulacije tim predmetima, bilo kroz vještačenje ili neku drugu radnju, da se provede radnja otvaranja predmeta koja je strogo formalna radnja i na koju se poziva osoba od koje su predmeti oduzeti. A ako je ona pritom i osumnjičena, onda se poziva i advokat. Nepostupanje po ovim strogo formalnim pravilima dovodi do procesne greške koja se popularno u nauci, a i u praksi, zove ‘plodovi otrovne voćke’ - objašnjava Dautbegović.


Ističe da bi sve ono što bi kasnije proisteklo iz takve nezakonite radnje bilo nezakonito i time bi predmet mogao biti nedokaziv, jer se ovaj propust ne može naknadno ispraviti.


Kako dodaje, ako su oduzeti predmeti identifikovani prilikom oduzimanja i navedeni u potvrdi o privremenom oduzimanju, popisani po formi i po sadržini, u tom slučaju je to dovoljno.


- Kada se radi popisivanje predmeta, tada i nema advokata. Krivična priča i započinje time što se nešto oduzme pa se tek kasnije stvari poslože u tom momentu i ne postoji advokat - kaže Dautbegović.


Iz Transparency Internationala BiH navode da Zakon o krivičnom postupku BiH predviđa da je tužilac u slučaju privremenog oduzimanja predmeta i dokumentacije dužan obavijestiti lice ili preduzeće od kojeg su predmeti oduzeti, sudiju za prethodni postupak i branioca.


- Ova radnja dokazivanja specifična je inače za istragu i često se naziva ‘pritvor prema imovini’ jer podrazumijeva svojevrsno ograničavanje prava raspologanja svojinom. Kod samog otvaranja bitno je da tužilac obavijesti branioca i druge aktere, kako to propisuje zakon, ali njihovo odsustvo ne sprečava tužioca da izvrši otvaranje i pregled predmeta ako su uredno obaviješteni. Ključno pitanje ovdje jeste to da li su branioci bili obaviješteni o samom otvaranju - naveli su iz Transparency Internationala BiH.

 

Borislav Petrović, profesor krivičnog prava Univerziteta u Sarajevu, pojašnjava da, kada je riječ o bilo kakvim protupravnim aktivnostima koje se tiču krivične materije, postoje dva propisa – Krivični zakon i Zakon o krivičnom postupku.


- Suština je na odredbama Zakona o krivičnom postupku, koji propisuje u kakvoj formi se moraju prikupljati dokazi bilo koje vrste – da li su to izjave svjedoka, vještačenja, pregled nekih predmeta. Ta procedura vrijedi bukvalno od prve informacije, saznanja da postoji sumnja da je učinjeno krivično djelo, pa sve do izricanja presude. Svi, prije svega državni organi, moraju poštovati te procedure - kaže Petrović.


Esad Fejzagić, advokat i bivši sudija Suda BiH, objašnjava da kod procesnih zahtjeva, u skladu s odredbama Zakona o krivičnom postupku, postoje određeni zahtjevi koji se u pogledu zadovoljavanja pristupa zakonitosti moraju ispuniti.


- Jedan je od tih da stranke budu obaviještene o tome kada će se u Tužilaštvu vršiti otvaranje i pregled oduzetih predmeta. Neprisustvovanje neke od stranaka nije nikakva smetnja da to bude zakonito ukoliko su oni obaviješteni - kaže Fejzagić i dodaje da branilac ni sam osumnjičeni ne moraju prisustvovati otvaranju predmeta ako ne žele, ali moraju biti obaviješteni o tome.


Nastavak teksta čitajte ovdje

 

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 32

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još