Pandemija koronavirusa ponovno je izmamila u javni prostor one koji su protiv vakcinacije, tzv. antivaksere. Osnivač Microsofta, filantrop i drugi najbogatiji čovjek na svijetu nedavno je izjavio kako je dosad putem njegove zaklade donirano 250 miliona dolara za borbu protiv koronavirusa te da se u konačnici namjerava potpuno posvetiti pandemiji koronavirusa, usmjerivši svih 40 milijardi dolara u zaustavljanje zaraze. Ovo je vjerojatno bio jedan od okidača za uskrsnuće teorije zavjere o Gatesu kao Zvijeri koja nas želi pokoriti, piše Oslobođenje.

Dionice i obveznice

Protivnici vakcinacije time su indirektno otvorili prostor za diskutiranje o humanitarnom radu Billa Gatesa o čemu se, za razliku od njegove navodne želje za čipiranjem ljudi koja je više puta opovrgnuta, može mnogo smislenije razgovarati.

Američki časopis The Nation izvukao je podatke o Gatesovom dobrotvornom radu u posljednja dva desetljeća i ispada kako je Zaklada Bill i Melinda Gates davala donacije privatnim kompanijama u kojima ima dionice i obveznice. Zbog velikih novčanih dobrotvornih potpora Gates plaća puno manji porez, a istovremeno postaje bogatiji ulažući u kompanije u kojima ima udio vlasništva.

Uz sve to, zadržava imidž dobrotvora financiranjem raznih medijskih kompanija koje o njemu snimaju dokumentarce. No, prije nego što detaljnije pogledamo ove tvrdnje, bilo bi dobro kratko ponoviti zašto se i kako Gates počeo baviti humanitarnim radom.

Zaklada Bill i Melinda Gates osnovana je 2000. godine. Procjenjuje se na 46,8 milijardi dolara, što je čini najvećom privatnom zakladom na svijetu. Gates se navodno htio posvetiti zakladi kako bi impresionirao suprugu Melindu, ali objašnjenje se možda može pronaći i u sudskim procesima kroz koje je otprilike u to vrijeme prolazio.

Naime, Gates je nedavno rekao kako bi danas vjerojatno svi koristili Windows Mobile telefone da se Microsoft početkom 21. stoljeća nije našao u istrazi o antitrustu koje je provelo Ministarstvo pravosuđa nakon što je Microsoft optužen da monopolizira industriju. Nedavno je za Wall Street Journal rekao kako se nakon završetka suđenja mnogo više fokusirao na zakladu.

“Još uvijek vam mogu tačno objasniti zašto je vlada bila u potpunosti u krivu, ali to je u ovom trenutku stvarno stara vijest. Za mene osobno, to je ubrzalo moj prelazak u sljedeću fazu, otprilike dvije do pet godina ranije, preusmjeravanja mog fokusa na zakladu”, objasnio je.

Njegova averzija prema vladi može se iščitati i u donacijama zaklade grupama koje utječu na ublažavanje vladinih politika i regulacijama u industriji, poput Udruženja za informiranje o lijekovima. Osim toga, finansira i neprofitne organizacije koje pokušavaju što više ograničiti ulogu vlade, poput Američkog instituta za istraživanje javnih politika (donirao 6,8 milijuna dolara) i Američke zaklade biroa za poljoprivredu (300 tisuća dolara).

I time se vraćamo na početak i pokušaj objašnjavanja humanitarnog paradoksa koji okružuje Billa Gatesa. Zaklada Gates je s Mastercardom i Wellcome intenzivnije počela sarađivati sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) nakon što je SAD nedavno prestao financijski je podržavati. Gatesova zaklada jedan je od najvećih donatora WHO-a i želi zadržati njihov utjecaj u trenutnoj zdravstvenoj situaciji. Ipak, dok s jedne strane ulaže u WHO, s druge strane finansira farmaceutske kompanije koje prodaju vakcine po visokim cijenama koje si malo ko može priuštiti.

Farmaceutski lijekovi

Gatesov gorko-slatki odnos s filantropijom slikovito je objasnio njegov dugogodišnji kritičar James Love, direktor neprofitne organizacije Knowledge Ecology International.

“On koristi svoju filantropiju kako bi pomaknuo agendu prema patentiranju farmaceutskih lijekova, čak i u zemljama koje su stvarno siromašne. Gates je neka vrsta desničara u smislu pokreta za javno zdravstvo.

Uvijek pokušava stvari gurnuti u korporacijskom smjeru. Gorljivi je branitelj velikih farmaceutskih kompanija. Podriva mnogo stvari koje su potrebne da bi se lijekovi učinili pristupačnim ljudima koji su stvarno siromašni. Čudno je jer daje toliko novca za borbu protiv siromaštva, a ipak je upravo on najveća prepreka mnogim reformama”, objasnio je Love.

Sociologinja sa Sveučilišta pri Essexu i autorica knjige “Ne postoji besplatan poklon”, Linsey McGoey, smatra kako su Gatesove donacije velikim korporacijama “stvorile najproblematičniji presedan u historiji postojanja zaklada”.

Konkretno, ona govori o donaciji od 19 miliona dolara Mastercardu 2014. godine za “povećanje upotrebe digitalnih finansijskih proizvoda kod siromašnih odraslih osoba” u Keniji. Mastercard je već uspio pridobiti 2,5 milijarde novih klijenata u zemljama trećeg svijeta te se postavlja pitanje zašto je trebao subvenciju Zaklade Gates.

Odgovor na ovo pitanje i nastavak teksta čitajte ovdje. 

(Oslobođenje/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)