Iz Vijeća se pohvalili rezultatima, ali...

Iz Brisela stigla šamarčina: Pet stvari iz novog godišnjeg izvještaja VSTV-a koje javnost treba znati

Front14.05.20, 11:02h

Iz Brisela stigla šamarčina: Pet stvari iz novog godišnjeg izvještaja VSTV-a koje javnost treba znati
Izvještaj stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je u Bruxellesu 5. decembra 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, daje znatno drugačiju ocjenu rada pravosuđa

 

 

Izvor: Detektor.ba

Piše: Albina Sorguč

 

Predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija u uvodnoj riječi izvještaja osvrće se na izvještaje koji su 2019. kritikovali rad ovog tijela i najavljuje tokom 2020. godine rješavanje problema koji su u njima navedeni.


Uprkos povećanoj pažnji i kritikama javnosti i medija koje se odnose na rad Vijeća i predsjednika u protekloj godini, Tegeltija navodi da, “kao i prethodnih godina, VSTV je ostao dosljedan svojoj misiji osiguranja nezavisnog, nepristrasnog i profesionalnog pravosuđa u BiH, koje omogućava jednak pristup pravdi i jednakost svih građana pred zakonom”.


Izvještaj stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je u Bruxellesu 5. decembra 2019. godine Reinhard Priebe predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja Evropske unije (EU) i vlastima Bosne i Hercegovine, daje znatno drugačiju ocjenu rada pravosuđa i navodi kako građani nemaju povjerenje u rad pravosuđa.


Ovo je pet stvari iz novog godišnjeg izvještaja Vijeća koje trebate znati.


1. Povećan broj neriješenih predmeta u tužilaštvima


Nakon šest godina smanjenja, prošle godine u bh. tužilaštvima je povećan broj neriješenih predmeta protiv poznatih počinilaca.


Prema podacima VSTV-a, na kraju 2019. zabilježeno je 13.546 neriješenih predmeta protiv poznatih počinilaca, što je za tri posto više u odnosu na broj neriješenih predmeta za isti period 2018. godine, kada je taj broj iznosio 13.191.


Broj neriješenih predmeta protiv poznatih počinilaca se od preko 24.000 u 2013. godini smanjio na manje od 13.200, da bi tokom 2019. ponovo porastao.


Broj starijih neriješenih predmeta, odnosno predmeta starijih od dvije godine, također je povećan i sada iznosi gotovo 5.000 predmeta.


U izvještaju se navodi da su sva tužilaštva u BiH koja u radu imaju stare neriješene predmete i na početku 2019. donijela planove za njihovo rješavanje, ali da je na kraju godine realizacija tih planova u svim tužilaštvima iznosila 74 posto.


Tokom 2019. godine u tužilaštvima u BiH riješeno je 2.289 starih predmeta.


2. U tužilaštvima u BiH 621 neriješeni predmet ratnog zločina


Broj neriješenih predmeta ratnih zločina u 2019. godini smanjen je za 49 posto, naveo je u uvodnoj riječi predsjednik VSTV-a Milan Tegeltija, koji je rad na predmetima ratnih zločina ocijenio “solidnim”.


Na kraju 2019. godine sva tužilaštva u BiH imala su u radu ukupno 621 neriješen predmet ratnog zločina.


Prema izvještaju VSTV-a, od 2014. do 2019. godine broj neriješenih predmeta se smanjivao, tako da je 2014. bilo 1.009 neriješenih predmeta, a 2019. bio je 621 takav predmet.


Tegeltija je naveo kako bi broj neriješenih predmeta bio manji da je usvojena Revidirana strategija za rad na predmetima ratnih zločina.


On je najavio da će se Vijeće posebno fokusirati na povećanje kapaciteta dodatnog osoblja koje pomaže sudijama i tužiocima u radu na predmetima ratnih zločina kako bi se povećala efikasnost procesuiranja ovih predmeta.


Bosanskohercegovačke vlasti su 2008. usvojile Strategiju za rad na predmetima ratnih zločina, koja je predviđala da se na državnom nivou procesuiraju najsloženiji predmeti u roku od sedam godina, a svi ostali da budu prebačeni na entitetski nivo i završeni za 15 godina, odnosno do 2023. godine.


S obzirom da je koncem 2015. istekao rok od sedam godina a nisu završeni svi najsloženiji predmeti ratnih zločina na državnom nivou, pripremljena je Revidirana strategija, koja predviđa da veći broj predmeta bude prebačen na nivo entiteta.


Revidirana strategija predviđa završetak svih predmeta ratnih zločina do 2023. godine.


Balkanska istraživačka mreža Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) je ranije pisala da je Državno tužilaštvo bez usvajanja Strategije počelo prebacivati predmete nižim tužilaštvima. U intervjuu krajem 2019. godine, glavna državna tužiteljica Gordana Tadić kazala je da se od te prakse odustalo do usvajanja Revidirane strategije.


Analiza BIRN-a BiH pokazala je ranije da nisu sva niža tužilaštva i sudovi spremni da preuzmu predmete koji uključuju između deset i 20 žrtava.


Prema informacijama koje su prikupili novinari BIRN-a BiH, od ukupno 191 optužnice Tužilaštva BiH u 2019. godini, 22 su podignute za ratni zločin i to protiv 45 osoba.


Ukupno četiri optužnice je Sud BiH u istom periodu vratio na doradu Tužilaštvu BiH, dok je u dva slučaja odbio da potvrdi otpužnice i to protiv Ljubana Ećima, zbog zločina počinjenog u Kotor-Varoši, i Jugomira Marčetića, zbog zločina u prijedorskom selu Zecovi.


3. Rekordan broj pokrenutih disciplinskih postupaka


U izvještaju se navodi i da je Ured disciplinskog tužioca (UDT) tokom 2019. pokrenuo 46 disciplinskih postupaka protiv 47 nosilaca pravosudne funkcije, što predstavlja najveći broj postupaka pokrenutih u jednoj godini.


“U dvije disciplinske tužbe UDT je zatražio da disciplinske komisije izreknu mjeru razrješenja od dužnosti. Pokrenuti su postupci protiv 32 sudija i deset tužilaca. Pokrenuti su postupci protiv dva predsjednika općinskih sudova, jednog predsjednika osnovnog suda, te protiv jednog glavnog tužioca kantonalnog tužilaštva i stručnog saradnika općinskog suda”, stoji u izvještaju.


Prema informacijama VSTV-a, najviše disciplinskih postupaka protiv sudija i tužilaca pokrenuto je zbog “nemara ili nepažnje u vršenju službenih dužnosti” i takvih je 16 tužbi protiv sudija i pet protiv tužilaca.


“Zbog ‘ponašanja u sudu ili tužilaštvu i izvan suda ili tužilaštva koje šteti ugledu tužilačke funkcije’ podnesene su tri tužbe”, navodi se u izvještaju.


BIRN BiH je ranije pisao da se broj disciplinskih postupaka povećavao od 2017. godine.


Ured disciplinskog tužioca je tokom 2019. zaprimio 797 pritužbi i 46 ih je registrovao po službenoj dužnosti, a u istom periodu je riješeno 1.036 pritužbi, od čega ih je odbačeno 969, dok je pokrenuto 46 disciplinskih postupaka, kojima je obuhvaćeno 67 pritužbi, podaci su VSTV-a, gdje napominju da se riješene pritužbe odnose na one koje su zaprimljene od 2017. do 2019. godine.


Mirza Hadžiomerović iz Ureda disciplinskog tužioca kazao je ranije za BIRN BiH da je, osim rekordnog broja pokrenutih disciplinskih postupaka, u 2019. zabrinjavajuće i da se radi o zaista visokom udjelu osnovanih pritužbi, koji iznosi 6,5 posto.


“Sad se nekom laiku može učiniti da je to malo, pogotovo ako je 90 i nešto posto neosnovanih pritužbi, a ostatak je osnovan. Međutim, ako imamo referentne vrijednosti u svijetu koje iznose od jedan do dva posto, onda je cifra zaista visoka”, navodi Hadžiomerović i dodaje kako je BiH u prvih pet zemalja u Evropi po broju pokrenutih postupaka protiv sudija i tužilaca.


“To je, po meni, jedan zabrinjavajući trend da disciplinska pitanja završavaju postupcima. Sigurno je da neadekvatna imenovanja i neadekvatne obuke također doprinose tom broju povećanih disciplinskih postupaka”, smatra Hadžiomerović.


4. Tužilaštva u BiH podigla 225 optužnica za korupciju


U 2019. godini tužilaštva su podigla 11.485 optužnica, od čega 225 optužnica za krivična djela korupcije, što je za tri posto više u odnosu na podatke za 2018. godinu, kada je podignuto 218 optužnica za krivična djela korupcije.


Kako je BIRN BiH ranije pisao, Tužilaštvo BiH je 2019. godine podiglo osam optužnica protiv 23 osobe zbog koruptivnih krivičnih djela, dok je Državni sud izrekao šest presuda po priznanju krivice, od čega pet osuđujućih.


Pravosudni sistem u Bosni i Hercegovini ne uspijeva da se bori protiv ozbiljnog kriminala i korupcije a niti jedna od četiri postojeće pravosudne nadležnosti ne funkcioniše adekvatno, jedan je od zaključaka izvještaja stručnjaka o vladavini prava u BiH koji je Reinhard Priebe 5. decembra 2019. godine u Bruxellesu predstavio Evropskoj komisiji, predstavnicima zemalja EU i vlastima Bosne i Hercegovine.


U Priebeovom izvještaju se navodi da se od nosilaca pravosudnih funkcija očekuje da strogo poštuju zakone i etiku, te da djeluju u javnom interesu. Građani ne vjeruju u pravosuđe zbog percepcije o korupciji i sukobu interesa.


5. Troškovi rada sudova i tužilaštava prvi put veći od 250 miliona maraka


Ukupna budžetska izdvajanja za rad sudova i tužilaštava u BiH su tokom 2019. godine prvi put prešla brojku od četvrtine milijarde i sada iznose 262 miliona konvertibilnih maraka (KM) godišnje, pokazuje izvještaj VSTV-a. U Brčko distriktu budžet u prošloj godini je smanjen za dva posto, dok je na državnom i entitetskom nivou budžet porastao u odnosu na godinu ranije.


Budžeti za rad sudova i tužilaštava više od dvostruko su veći u Federaciji BiH nego u Republici Srpskoj (RS). Dok su budžeti u RS-u u 2019. godini bili oko 70 miliona KM, Federacija je izdvojila oko 150 miliona, a Brčko distrikt oko šest miliona KM.


U izvještaju se navodi da je najveći dio povećanja budžeta u RS-u bio za otplatu dugova iz ranijih godina.


“U ovom slučaju uglavnom se radi o dugovima prema advokatima angažiranim u sudskim postupcima u predmetima obavezne odbrane i za optužene slabog imovinskog stanja, a koji se plaćaju iz budžeta sudova. Dugovi su nastali zbog nedovoljnih iznosa odobrenih budžeta u prethodnim godinama”, stoji u izvještaju.


U Federaciji BiH je najveći dio povećanja budžeta odobren za plate i naknade.


Odobrenim budžetom, odnosno rebalansom budžeta, odobrena su budžetska sredstva za finansiranje plaća i naknada tužilaca i sudija, koji su se u prethodnom periodu finansirali iz donatorskih IPA sredstava (Projekt jačanja kapaciteta tužilaštava – podrška bh. pravosuđu u rješavanju predmeta ratnih zločina)”, navodi se u izvještaju i dodaje da su u određenom broju kantona povećane plate zaposlenom nesudskom odnosno netužilačkom osoblju.


“Treba naglasiti da je zbog nedovoljnog broja sudija određeni broj sudova i dalje izuzetno opterećen predmetima u radu. Također, postoji potreba za angažiranjem većeg broja stručnih saradnika koji pružaju podršku tužiocima u radu”, stoji u izvještaju.

 

(Detektor.ba/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

 

 



Komentari - Ukupno 19

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još