Politički lideri u BiH tokom pandemije pokazali su da mogu sarađivati, ali i da problemi koji destabiliziraju zemlju i dalje postoje, rekao je visoki predstavnik međunarodne zajednice za BiH Valentin Inzko predstavljajući videovezom Vijeću sigurnosti UN-a redovni izvještaj o napretku BiH.

Visoki predstavnik za BiH izvještaj o stanju u BiH podnosi Vijeću sigurnosti UN svakih šest mjeseci, i ovaj izvještaj odnosio se na period 16. oktobra 2019. do 15. aprila 2020. Valentin Inzko je, umjesto u New Yorku, svoju analizu morao obrazložiti videovezom iz Sarajeva, zbog restrikcija kretanja koje je nametnula pandemija koronavirusa.

Iako je pandemija poremetila život i u BiH Inzko je ocijenio kako je to na neki način bio i pozitivni događaj jer je bosanskohercegovačke političare potaknuo da blisko sarađuju kako bi se efektivno borili s krizom.

Pozdravljam činjenicu da su politički lideri pokazali mogućnost da izvanredno surađuju i koordiniraju svoje djelovanje, kazao je Inzko.

Nakon što se pandemija malo smirila, političari su nastavili svoju retoriku, rekao je Inzko.

“Da bi napori vlasti u borbi protiv pandemije i ublažavanje njenih učinaka bili uspješni, moraju biti dobro osmišljeni, pravilno usmjereni i usko koordinirani. Jednako tako, svi se moraju u potpunosti pridržavati ustavnog i pravnog okvira zemlje, biti proporcionalni i transparentni i uvijek u potpunosti u skladu sa najvišim međunarodnim i evropskim standardima o ljudskim pravima i osnovnim slobodama, kao što je predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine. Prije svega, kriza s kojom se BiH sada suočava ne smije se ni na koji način koristiti za promociju ili postizanje interesa političkih stranaka i političkih ciljeva”, istakao je Inzko.

Međunarodna zajednica obezbijedila je materijalnu i finansijsku pomoć BiH na svim nivoima, istovremeno ohrabrujući političke i institucionalne lidere u Bosni i Hercegovini da poboljšanju njihovu saradnje i koordinaciju, rekao je Inzko.

“Moram navesti u izvještaju da je nakon izbora bilo potrebno više od godinu dana da se formira Vijeće ministara, a vlast na nivou Federacije i kantona nije još formirana. Također treba spomenuti i Mostar gdje nije bilo konkretnog dijaloga i dogovora oko formiranja vlasti u tom gradu, a izbori nisu bili održani više od deset godina, naveo je Valentin Inzko.

SNSD-ova blokade države

Uz to, kako stoji u izvještaju, vlasti RS ugrožavaju vladavinu prava odbijajući provoditi presude Ustavnog suda BiH i osporavajući njegovo funkcioniranje u cijelosti. Kao glavnog krivca za to Inzko je označio Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), predvođen Miloradom Dodikom.

“Štaviše, obećanje za napredak nakon imenovanja Vijeća ministara Bosne i Hercegovine u decembru je odgođeno do februara, kada su vlasti Republike Srpske, predvođene Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), reagovale na presudu Ustavnog suda Bosne i Hercegovine koji potvrdio je nadležnost na državnom nivou u vezi s pitanjem državne imovine obnavljanjem prijetnji da će se povući iz institucija Bosne i Hercegovine i velikim dijelom uspješno vodeći politiku blokiranja svih odluka na državnom nivou”, naglasio je Inzko.

"To su posljedica sličnih prijetnji SNSD-a i njegovih saveznika tokom protekle decenije, i predstavljaju nastavak napada vlasti Republike Srpske na osnove Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji je počeo u septembru 2019”,naveo je Incko.

BiH bez Budžeta usred pandemije

A kao rezultat, između ostalog, država Bosna i Hercegovina se našla usred pandemije bez usvojenog budžeta na državnom nivou pod kojim bi se sredstva mogla na odgovarajući način usmjeriti u svrhu rješavanja najnužnijih zahtjeva.

Umjesto toga, institucije Bosne i Hercegovine djeluju po privremenom finansiranjem, koje pruža daleko manju fleksibilnost.

Hronična disfunkcionalnost FBiH

Kao drugi najznačajniji problem Inzko je označio “hroničnu disfunkcionalnost” Federacije BiH, dodavši kako su SDA i HDZ održale svoj dugogodišnji savez.

Podsjetio je kako, zbog napetih odnosa između ključnih bošnjačkih i hrvatskih stranaka, taj entitet ni dvije godine nakon izbora nije dobio novu vladu, a nema ni naznaka dogovora o izmjenama Izbornog zakona, na čemu insistira HDZ BiH.

Također nije bilo napretka u finaliziranju imenovanja sudaca u Ustavni sud Federacije, jer je postupak zaustavio predsjednik Federacije, Marinko Čavara (HDZ Bosna i Hercegovina).

”Sud trenutno djeluje sa samo pet od devet potrebnih sudija, što je minimum za kvorum. Štoviše, njegov Odbor za vitalni nacionalni interesni nema kvorum za sastajanje i odlučivanje, što direktno utječe na odlučivanje na kantonalnim skupštinama i u Domu naroda Federacije”, naveo je Valentin Inzko.

Lokalni izbori

Inzko je naglasio da je usvajanje budžeta na državnom nivou za 2020. preduvjet za organizaciju i provođenje lokalnih izbora u Bosni i Hercegovini, koji su trenutno zakazani za oktobar, ali će, kako je naveo, vjerovatno biti odgođeni, jer su tehničke pripreme za njih otežane, ako ne i potpuno neizvodive zbog ograničenja kretanja i okupljanja i drugih mjera neophodnih za borbu protiv pandemije.

U svakom slučaju, prema izjavama predsjednika SNSD-a i člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, očekuje se nastavak blokade odlučivanja na državnom nivou, nakon što se kriza završi, što bi bio vrlo zabrinjavajući razvoj, naveo je Inzko.

Trendovi koje smo vidjeli su zabrinjavajući i moraju se preokrenuti. Krajnje je vrijeme da vlasti na svim nivoima u Bosni i Hercegovini ispune svoju opredijeljenost za mirnu i održivu državu koja nepovratno ide na put euroatlantske integracije. Pozivam političke lidere da se odmah izbore s izazovima i da prigodu dvadeset pete godišnjice Općeg okvirnog sporazuma za mir 2020. godine vide kao podsticaj za to”, rekao je Inzko.

Korupcija i organizirani kriminal te rastući val ilegalnih migracija pak ostaju veliki izazovi za cijelu državu i oba entiteta, konstatirao je austrijski diplomat.

On je dodao kako je zbog opće nestabilnosti u BiH i dalje nužna prisutnost međunarodne zajednice pa tako i nastavak funkcioniranja OHR-a, koji trenutno ima 92 zaposlenika i godišnji budžet od 5,3 miliona eura.

OHR, kojeg podržava međunarodna zajednica, imao je na primjer 2002., kada je na djelu bio najveći zamah u provedbi reformi, čak 700 zaposlenih i budžet od 25 miliona eura.

(BHRT, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)