Epidemija Covida-19 postupno jenjava u nizu europskih zemalja. Dok svi željno iščekujemo mjere relaksacije kako bismo barem djelomično život vratili u normalu, mnogi stručnjaci upozoravaju na vjerojatni drugi val nove bolesti, piše Jutarnji list.

1.  Kad će doći drugi val?

- Tradicionalno ljudi razmišljaju o drugom valu Covida-19 u smislu sezonske gripe koja se vraća zimi. Ne znamo postoji li sezonalnost kod novog koronavirusa, no možemo zamisliti da će se kad se vratimo u normalan život, možda preko ljeta, broj slučajeva Covida ponovno povećati - rekao je za londonski Times prof. Robin Shattock s Imperial Collegea u Londonu.

Da čovječanstvu ove godine slijedi još jedan val Covida, uvjeren je i jedan od vodećih kineskih infektologa, prof. Zhang Wenhong sa Sveučilišta Fudan u Šangaju. Zhang Wenhong smatra da nova bolest neće nestati ovog ljeta, nego je vjerojatno da će ujesen doći do ponovnog izbijanja epidemije Covida-19.

2.  Dolaze li i druge zaraze u valovima?

Zarazne bolesti ponašaju se na različite načine. No, pandemija španjolske gripe iz 1918. godine, koja je odnijela živote između 50 i 100 milijuna ljudi, smatra se ključnim primjerom jer se odvijala u tri vala do 1920., od kojih je drugi bio najsmrtonosniji.

I ostale dvije pandemije gripe u 20. stoljeću, 1957. i 1968. godine, su “napadale” čovječanstvo u valovima. Pandemija svinjske gripe (H1N1) započela je u travnju 2009. godine u Meksiku, da bi u SAD-u i Europi uslijedio drugi val na jesen. No, s druge strane imamo primjer SARS-a (teški akutni respiratorni sindrom) koji se pojavio 2003. godine u Kini, raširio na neke zemlje u njezinu okruženju i Kanadu, odnio živote oko 800 od 8000 zaraženih, a zatim u ljeto te godine nestao.

3.  Postoje li dokazi da se koronavirus vraća u neke zemlje?

Unatoč očiglednom uspjehu Kine u stavljanju bolesti pod kontrolu u teško pogođenoj provinciji Hubei, na sjeveru zemlje nedavno je zabilježen rast slučajeva zaraze. Singapur, koji je bio diljem svijeta hvaljen zbog efikasnog odgovora na infekciju, sada također bilježi nagli porast oboljelih od Covida-19.

Iako je Singapur uspostavio snažan sustav traženja kontakata zaraženih osoba u općoj populaciji, bolest se ponovno pojavila u skučenim dormitorijima loših higijenskih uvjeta koji koriste strani radnici. U ponedjeljak je Singapur zabilježio čak 1426 novih slučajeva, zbog čega je ta otočna zemlja uvela stroge karantenske mjere. Pozornost privlači i manji porast broja infekcija u Njemačkoj, koja se također dobro nosila s epidemijom Covida-19.

4.  Zašto se znanstvenici brinu?

Prijetnja neke bolesti se smanjuje kada osjetljivost stanovništva na bolest padne ispod određenog praga, kad se stekne “imunitet krda”, odnosno kolektivni imunitet, ili je široko dostupno cjepivo.

Iako je o novoj bolesti Covid-19 posljednjih mjeseci objavljeno mnoštvo znanstvenih studija, još uvijek ne raspolažemo najmoćnijim oružjima protiv nje, a to su učinkoviti lijekovi i cjepiva. Ni znanstvenici još ne znaju koliko je ukupno ljudi steklo imunitet protiv Covida jer je preboljelo zarazu. Ne zna se ni koliko dugo taj imunitet štiti rekonvalescente.

Omjer osjetljivih i imunih pojedinaca u populaciji na kraju jednog vala određuje potencijalnu snagu sljedećeg vala. No, budući da se o stvarnoj stopi zaraze tek se nagađa, sve države su i dalje vrlo ranjive na ponovni rast broja zaraženih.

- Epidemije su poput požara. Kad je goriva puno, nekontrolirano bijesni, a kad ga ima malo, lagano se gasi. Epidemiolozi taj intenzitet nazivaju ‘silom zaraze’, a gorivo koje ga pokreće je podložnost populacije patogenu. Kako opetovani valovi epidemije smanjuju osjetljivost, tako se smanjuje i sila infekcije, smanjujući rizik od bolesti čak i među onima koji nemaju imunitet - rekao je za Washington Post Justin Lessler, izvanredni profesor epidemiologije na Sveučilištu Johns Hopkins.

(Jutarnji list/DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)