Poslije upozorenja s Harvarda da do 2022. nećemo odahnuti

Najvažnija pitanja i odgovori o 'drugom valu': Kolike su šanse da ga izbjegnemo i zašto se naučnici brinu?

Nedjeljni magazin22.04.20, 17:03h

Najvažnija pitanja i odgovori o 'drugom valu': Kolike su šanse da ga izbjegnemo i zašto se naučnici brinu?
Harvardski su naučnici prošle sedmice u časopisu Science upozorili da ćemo do 2022. godine iskusiti smjenu nekoliko pandemijskih i valova relaksacije

 

Izvor: Jutarnji.hr

 

Epidemija Covida-19 postupno jenjava u Hrvatskoj, ali i nizu evropskih zemalja. Dok svi željno iščekujemo mjere relaksacije kako bismo barem djelimično život vratili u normalu, mnogi stručnjaci upozoravaju na vjerovatni drugi val nove bolesti.

 

Štoviše, harvardski su naučnici prošle sedmice u časopisu Science upozorili da ćemo do 2022. godine iskusiti smjenu nekoliko pandemijskih i valova relaksacije.

 

1.  Kad će doći drugi val?

 

- Tradicionalno ljudi razmišljaju o drugom valu Covida-19 u smislu sezonske gripe koja se vraća zimi. Ne znamo postoji li sezonalnost kod novog koronavirusa, no možemo zamisliti da će se kad se vratimo u normalan život, možda preko ljeta, broj slučajeva Covida ponovno povećati - rekao je za londonski Times prof. Robin Shattock s Imperial Collegea u Londonu.

 

Da čovječanstvu ove godine slijedi još jedan val Covida, uvjeren je i jedan od vodećih kineskih infektologa, prof. Zhang Wenhong sa Univerziteta Fudan u Šangaju. Zhang Wenhong smatra da nova bolest neće nestati ovog ljeta, nego je vjerovatno da će ujesen doći do ponovnog izbijanja epidemije Covida-19.

 

2.  Dolaze li i druge zaraze u valovima?

 

Zarazne bolesti ponašaju se na različite načine. No, pandemija španske gripe iz 1918. godine, koja je odnijela živote između 50 i 100 miliona ljudi, smatra se ključnim primjerom jer se odvijala u tri vala do 1920., od kojih je drugi bio najsmrtonosniji.

 

I ostale dvije pandemije gripe u 20. stoljeću, 1957. i 1968. godine, su “napadale” čovječanstvo u valovima. Pandemija svinjske gripe (H1N1) započela je u aprilu 2009. godine u Meksiku, da bi u SAD-u i Evropi uslijedio drugi val na jesen. No, s druge strane imamo primjer SARS-a (teški akutni respiratorni sindrom) koji se pojavio 2003. godine u Kini, raširio na neke zemlje u njenom okruženju i Kanadu, odnio živote oko 800 od 8000 zaraženih, a zatim u ljeto te godine nestao.

 

3.  Postoje li dokazi da se koronavirus vraća u neke zemlje?

 

Uprkos očiglednom uspjehu Kine u stavljanju bolesti pod kontrolu u teško pogođenoj provinciji Hubei, na sjeveru zemlje nedavno je zabilježen rast slučajeva zaraze. Singapur, koji je bio širom svijeta hvaljen zbog efikasnog odgovora na infekciju, sada također bilježi nagli porast oboljelih od Covida-19.

 

Iako je Singapur uspostavio snažan sistem traženja kontakata zaraženih osoba u općoj populaciji, bolest se ponovno pojavila u skučenim dormitorijima loših higijenskih uvjeta koji koriste strani radnici. U ponedjeljak je Singapur zabilježio čak 1426 novih slučajeva, zbog čega je ta otočna zemlja uvela stroge karantenske mjere. Pozornost privlači i manji porast broja infekcija u Njemačkoj, koja se također dobro nosila s epidemijom Covida-19.

 

4.  Zašto se naučnici brinu?

 

Prijetnja neke bolesti se smanjuje kada osjetljivost stanovništva na bolest padne ispod određenog praga, kad se stekne “imunitet krda”, odnosno kolektivni imunitet, ili je široko dostupno cjepivo.

 

Iako je o novoj bolesti Covid-19 posljednjih mjeseci objavljeno mnoštvo naučnih studija, još uvijek ne raspolažemo najmoćnijim oružjima protiv nje, a to su učinkoviti lijekovi i vakcine. Ni naučnici još ne znaju koliko je ukupno ljudi steklo imunitet protiv Covida jer je preboljelo zarazu. Ne zna se ni koliko dugo taj imunitet štiti rekonvalescente.

 

Omjer osjetljivih i imunih pojedinaca u populaciji na kraju jednog vala određuje potencijalnu snagu sljedećeg vala. No, budući da se o stvarnoj stopi zaraze tek se nagađa, sve države su i dalje vrlo ranjive na ponovni rast broja zaraženih.

 

- Epidemije su poput požara. Kad je goriva puno, nekontrolirano bijesni, a kad ga ima malo, lagano se gasi. Epidemiolozi taj intenzitet nazivaju ‘silom zaraze’, a gorivo koje ga pokreće je podložnost populacije patogenu. Kako opetovani valovi epidemije smanjuju osjetljivost, tako se smanjuje i sila infekcije, smanjujući rizik od bolesti čak i među onima koji nemaju imunitet - rekao je za Washington Post Justin Lessler, vanredni profesor epidemiologije na Univerzitetu Johns Hopkins.

 

(Jutarnji.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)

 

 



Komentari - Ukupno 3

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!