Prema najnovijim istraživanja, komet koji nas je nedavno posjetio iz drugog zvjezdanog sistema ima neobičan sastav.

Međuzvjezdani komet 2I/Borisov otkriven je u našem Sunčevom sistemu prošle godine, a znanstvenici su pritom dobili jedinstvenu priliku da ga usporede s kometima koji su se formirali oko Sunca.

Novi podaci ukazuju na to da sadrži velike količine ugljikovog monoksida.

Zašto je taj sastav neobičan?

Neobičan sastav međuzvjezdanog kometa potvrdila su dva odvojena istraživačka tima.

Međunarodna skupina na čelu s Martinom Cordinerom i Stefanie Milam iz NASA-e usmjerili su 15. i 16. decembra 2019. godine niz od 66 teleskopa zvan Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) prema kometu.

Drugi tim, Dennis Bodewits sa Univerziteta Auburn u Alabami i njegovi kolege promatrali su 2I/Borisova pomoću svemirskog teleskopa Hubble i putem opservatorija Neil Gehrels Swift.

Kometi se inače sastoje od plina, leda i prašina. Formiraju se tokom nastanka planeta u disku materijala koji okružuje zvijezdu. Mogu na te planete donijeti potrebne hemikalije za život, a možda su na ranu Zemlju donijeli vodu, piše BBC.

Timovi su u plinu koji izbacuje komet identificirali dvije molekule: cijanovodik (HCN) i ugljikov monoksid (CO). HCN je već prije otkriven u ovom međuzvjezdanom posjetiocu i prisutan je u sličnim količinama u kometima našeg Sunčevog sistema.

Međutim, astronome je iznenadila prisutnost velike količine ugljikovog monoksida. Stručnjaci koji su komet promatrali putem ALMA-e procijenili su da je koncentracija tog plina na 2I/Borisovu bila između devet i 26 puta veća od one na kometima Sunčevog sistema.

"Ovo je prvi put da smo doprijeli do unutrašnjosti kometa koji je došao izvan našeg Sunčevog sistema," rekao je astrofizičar Martin Cordiner i dodao kako se "ona dramatično razlikuje od većine drugih kometa koje smo prije vidjeli".

Ugljikov monoksid nalazi se i u drugim kometima, ali…

Ugljikov monoksid čest je u svemiru i nalazi se unutar većine kometa. Ali iz razloga koji ostaju nejasni, postoji ogromna razlika u koncentraciji tog plina u tim ledenim objektima.

Vjerovatno je razlog tome specifično mjesto nastanka kometa unutar zvjezdanog sistema, ali i orbite kometa. Naime, ako komet češće orbitira jako blizu zvijezde, dolazi do jačeg oslobađanja lako isparivih plinova.

"Ako sastav plinova ukazuje na izgled rodnog mjesta kometa 2I Borisov, onda to znači da je on možda nastao na drugačijoj poziciji nego naši kometi, odnosno u izuzetno hladnom, vanjskom dijelu udaljenog područja planetarnog suistema", objasnio je Cordiner.

Astronom Dennis Bodewits ponudio je drugačiji odgovor, tvrdeći da je komet mogao nastati oko zvijezde crvenog patuljaka.

"Ove zvijezde imaju upravo tako niske temperature i jačinu sjaja koji su potrebi za formaciju ovakvog kometa", objasnio je.

Moguće da ga je izbacio ogroman planet

Astronomi na temelju velike brzine kometa 2I/Borisov (33km/s) pretpostavljaju da ga je iz njegovog zvjezdanog sistema izbacio ogromni planet ili neka druga zvijezda koja je prolazila u neposrednoj blizini.

Potom je milionima ili milijardama godina putovao kroz međuzvjezdani prostor da bi ga 30. augusta 2019. godine u našem Sunčevom sistemu uočio amater astronom Gennady Borisov.

Nedavna naučna opažanja također su pokazala da se komet vrlo vjerovatno raspada.

"Smatramo da se Borisov raspao na dva dijela“, rekao je astronom Ye Quanzhi s Caltecha.

"Naša promatranja kometa pokazala su određenu evoluciju događaja te se čini da je jedan od fragmenata sveden na mrlju prašine", dodao je.

2I/Borisov drugi je međuzvjezdani objekt koji je otkriven u našem Sunčevom sistemu.

Istraživanja naziva Unusually high CO abundance of the first active interstellar comet i The carbon monoxide-rich interstellar comet 2I/Borisov objavljena su u uglednom naučnom časopisu Nature Astronomy.

(Index.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)