Strah od nepoznatog sastavni je dio ljudske prirode. Preko noći smo postali dio izolacije, jer je za sve nas tako najbolje. Neki će ljudi izolaciju prihvatiti kao nagradu, dopust, godišnji odmor, dok će drugi izolaciju shvatiti kao kaznu.

Naše poimanje same izolacije rezultirat će dobrim ili lošim prihvaćanjem izolacije. Bitno je napomenuti i da smo svi izoloženi „višku“ vremena, u odnosu na raniji period, a i također svi smo i situaciji u kojoj ni jedan čovjek ne voli biti, a to je da mu je ograničena njegova sloboda.

Na početku potrebno je razgraničiti depresiju od depresivnog raspoloženja. Depresija nije prolazno stanje neraspoloženja i pasivnosti, već se radi o ozbiljnom psihičkom poremećaju. Dok je depresivno rapoloženje koje u svom sastavu ima neke od obilježja koje sadrži depresija. Moguće je da izolacija dovede do depresivnog raspoloženja, a do depresije jako teško. Izolacija može pogoršati stanje osobe koja boluje od neke psihičke bolesti. Izolacija, kako utječe na odraslog čovjeka, tako utječe i na djecu. Istina je da djeca teže žele prihvatiti da odjednom ne smiju van, ali uz jednostavno i jasno objašanjenje roditelja ili starijih ukućana svatko će dijete razumjeti. Istina je, možda će neka djeca to teže prihvatiti, ali zato su roditelji tu da osmisle dječiji dan i uključe ih u svakodnevne aktivnosti.

Kako sačuvati mentalno zdravlje u izolaciji?

Mentalno zdravlje u izolaciji možemo sačuvati organizacijom vremena. Potrebno je razgraničiti dan na vrijeme kako radimo, bilo da radimo od kuće ili imamo kućne obveze, kada jedemo, kada se odmaramo, kada spavamo i slično. Dobra organizacija vremena pomoći će nam da svoj dan i unutar doma učinimo zanimljivim. Također potrebno je, bar pola sata, uraditi nešto za sebe. Pročitati nekoliko stranica knjige, poslušati omiljenu muziku, pogledati zanimljiv televizijski sadržaj. Bilo šta što će nas opustiti i u čemu ćemo uživati. Također, potrebno se i distancirati od negativnih informacija. Pogledati jedan informativni sadržaj u danu je i više nego dovoljno. Ne trebamo vrijeme provoditi tako da konstantno slušamo koliko je gdje oboljelo, umrlo i što se sve ružno još dogodilo. Također trebamo izbjegavati i pretjerano pretraživanje internet sadržaja s negativnim informacijama. Potrebno je ovu izolaciju shvatiti kao priliku da resetiramo svoj organizam. Da ne jedemo s nogu, već da obrok pojedemo sjedeći i s užitkom. Da kafu ne pijemo dok radimo bezbroj drugih stvari, već ukoliko volimo piti kafu da to i učinimo na način da nam predstavlja zadovoljstvo. Živimo normalno i živimo umjerenim tempom i naše mentalno zdravlje bit će nam zahvalno.

Kada je pravo vrijeme da se zatraži pomoć stručnjaka?

Neophodno je napomenuti i da neće svi biti u stanju i u prilici izolaciju prihvatiti kao stanje koje je prolazno i koje nam može donijeti više koristi nego štete. Ukoliko primijetimo da osjećaj nelagode postaje sve veći, da ne možemo kontrolirati svoje misli i uz pojavu prvih fizioloških reakcija za koje nemamo rješenje. Ne trebamo sami pristupati rješenju problema, poput uzimanja sredstava za smirenje. U slučaju da se teško nosimo sa situacijom najbolje je kontaktirati psihološko savjetovalište koje je u ovoj situaciji organiziralo telefonske linije za pomoć 24 sata svaki dan u sedmici.

Savjet stručnjaka

Izolacija štiti i nas i druge oko nas i za sve nas je najbolje da ostanemo kući. Odgovorno ponašanje nam je svima potrebno u ovoj situaciji, a izolaciju ćemo najlakše prihvatiti ako organiziramo svoj dan. Neka nam dan ima sturkturu i ono što možemo danas, nemojmo ostavljati za sutra.

(Hayat, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)