Izvor: Index.hr

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer

Unatoč tome što u svijetu mnogi bolesnici evidentno umiru od covida-19, postoje ljudi koji ne žele vjerovati u službene zdravstvene statistike i nikako ne prihvaćaju da nova pandemija odnosi tako velik broj života.

Neki smatraju da su zastrašujuće brojke koje stižu iz europskih zemalja, osobito iz Italije, prenapuhane te da bi u ovom dijelu godine, u sezoni gripe i prehlade, broj mrtvih bio sličan ili možda samo malo manji da zaraza koronavirusom nije toliko u fokusu.

Ispod radara ne prolaze samo zaraženi nego i mnogi umrli od covida-19

Među njima ima i onih koji porast smrtnosti od covida-19 pripisuju činjenici da su u svijetu razvijeni novi specifični testovi za virus SARS-CoV-2 pa se sada među umrlima, koji bi i inače umrli od starosti i podliježućih bolesti, velik dio smrti pripisuje pandemiji covida-19.

U ovom tekstu pokazat ćemo da vrijedi sasvim suprotno – da ispod radara ne prolaze samo mnogi oboljeli od covida-19 već i mnogi mrtvi, da je broj i jednih i drugih značajno veći. To ćemo demonstrirati uz pomoć talijanskog stručnjaka na primjeru dva talijanska grada budući da je vrlo teško, praktički nemoguće, doći do svih potrebnih podataka za veći broj gradova ili pokrajina, a naročito za cijelu Italiju (ili neku drugu jako pogođenu zemlju). No, ne postoji dobar razlog za vjerovanje da ono što vrijedi za dva reprezentativna talijanska grada ne vrijedi i za ostatak pogođenih područja.

O tome smo djelomično već pisali na Indexu u tekstu pod naslovom Kako znamo da ljudi umiru baš od korone, a ne od starosti i bolesti?, međutim nije naodmet iznijeti još nekoliko dodatnih argumenata.

Kako se računaju brojevi mrtvih u epidemijama?

Prije svega treba razjasniti kako epidemiolozi dolaze do brojeva ljudi koji u određenom razdoblju umiru od određene zarazne bolesti.

Kada Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) daje procjenu da od sezonske gripe u svijetu godišnje umre između 250.000 i 650.000 ljudi, valja znati da se ona ne temelji na prijavljenom broju ljudi za koje su liječnici pouzdano utvrdili da je gripa bila uzrok njihove smrti.

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, profesor na Katedri za socijalnu medicinu i epidemiologiju Medicinskog fakulteta u Rijeci, za Index je objasnio da se takve procjene temelje na razlici između broja ljudi koji bi inače umrli u toj sezoni i stvarnog ukupnog broja smrti u istom razdoblju.

"Pravi broj umrlih od gripe se nikad službeno ne registrira"

„Smrt od gripe se, nažalost, događa svake sezone i uglavnom umiru osobe oslabljenog imunosnog sustava koje razviju komplikacije, prvenstveno upalu pluća, i osobe s kroničnim bolestima kod kojih se osnovna bolest zbog gripe pogorša, ponajviše osobe starije životne dobi“, kaže Kolarić.

„Pravi broj umrlih od gripe nikada se službeno ne registrira iz više razloga. Primjerice, kod umrle osobe ponekad se ne posumnja na gripu kao mogući uzrok smrti, ne uzmu se na vrijeme uzorci za testiranje ili se iz nekog drugog razloga umrle ne testira na gripu. Zbog toga se pri procjenama utjecaja gripe na zdravlje stanovništva i smrtnost koristi termin 'višak smrtnosti u sezoni gripe, odnosno zimi', kojim se označava procjena broja oboljelih koji umru, a smrt je povezana s gripom, dok se zapravo za većinu nikada ne dozna da je gripa doprinijela smrti“, tumači hrvatski epidemiolog.

Za zemlju s brojem stanovništva poput Hrvatske procjenjuje se da se taj višak smrtnosti u sezoni gripe kreće od 125 do 550 osoba godišnje, ovisno o intenzitetu bolesti i pogođenosti cjepiva. To znači da se procjenjuje kako u sezoni gripe u tjednima kada je njezina aktivnost povećana, umire otprilike 2% do 10% više ljudi. Kako smo mi populacija s visokim udjelom stanovništva starije životne dobi - među prvih deset u svijetu po udjelu osoba starijih od 65 - u doba gripe u toj se populaciji značajno povećava smrtnost od upala pluća, kardiovaskularnih bolesti, komplikacija šećerne bolesti itd.

Broj ljudi koji umire u Italiji ove godine je znatno veći od uobičajenog broja u isto doba godine

Kako će se izračunati smrtnost od covida-19?

Kolarić tumači da se višak smrtnosti na sličan način može procijeniti i za covid-19.

„U Italiji je u ugroženim područjima taj višak za sada sigurno puno veći nego kod nas jer će u njega biti uključeni i svi ljudi koji zbog opterećenosti sustava neće dobiti adekvatnu zdravstvenu zaštitu, primjerice pravovremenu kemoterapiju, operaciju, hitnu medicinsku pomoć i sl. Kad računamo višak smrtnosti od gripe, procjenjuje se da gripa potiče razvoj drugih bolesti od kojih neke osobe umiru. U situaciji kao što je sada u Italiji, osim ovih smrti, imamo i višak smrti zbog nedostupnosti zdravstvene zaštite, što se u uobičajenim sezonama ne dešava“, kaže Kolarić.

Drugim riječima, pravi broj smrti koje je uzrokovao covid-19 u Italiji znat ćemo tek kada epidemija završi. Tada će se od ukupnog broja mrtvih odbiti prosječan broj onih koji bi u istom razdoblju umrli od gripe, starosti i drugih bolesti. Broj koji ostane bit će broj smrti povezan s covidom-19.

Broj smrti od covida-19 u Italiji mnogo je veći od službenog

Fizičar Luca Foresti, direktor kompanije Centro Medico Santagostino u Bologni, za Index je rekao da su oni koji misle da su talijanske brojke preuveličane u velikoj zabludi. Ističe da to posebno vrijedi od trenutka kada je njihov sustav postao preopterećen.

„Kada zdravstveni sustav nije preopterećen, stručnjaci će moći provesti sva potrebna testiranja. U takvim okolnostima funkcioniraju i hitne službe i intenzivna skrb“, kaže Foresti.

"Mnogi ni ne dospiju do bolnica, nego umiru kod kuće"

„Međutim, kada broj oboljelih počne naglo rasti, u određenom trenutku više se ne može provoditi dovoljno testiranja. Sustav više nema dovoljno kapaciteta. Tada se počinje birati tko će biti testiran, a tko neće. U početku epidemije obično se ne testiraju ljudi bez simptoma, međutim u određenom trenutku prestaju se testirati čak i ljudi sa simptomima jer nema dovoljno medicinskog osoblja i resursa da se svi testiraju. Ako je porast broja oboljelih jako brz, nastaje situacija u kojoj se ne prepoznaju svi ljudi oboljeli od covida-19 i konačno mnogi ljudi umiru kod kuće. Mnogi čak ne dospijevaju u bolnice jer u njima nema dovoljno kapaciteta. To se dogodilo u Bergamu, u nekim malim gradovima oko Milana, u Pesaru itd. U Italiji je nekoliko regija u takvoj situaciji, osobito Lombardija i Emilia Romagna“, tumači Indexov sugovornik.

Broj ljudi koji umire u Italiji ove godine je znatno veći od uobičajenog broja u isto doba godine

Foresti je Indexu ustupio svoje grafikone i tablice koje je napravio za talijanski Corriere Della Sera i britanski Economist, a koji jasno pokazuju da je stvaran broj ljudi koji umiru od trenutka dolaska koronavirusa u Italiju značajno veći od uobičajenog u to doba godine kroz niz godina. To je demonstrirao grafikonom koji je napravio za grad Nembro u Lombardiji koji broji oko 12.000 stanovnika.

U grafikonu su predstavljene tri krivulje. Plava prikazuje prosječan broj umrlih od svih razloga u ovom dijelu godine kroz višegodišnje razdoblje od 2015. do 2019. Zelena prikazuje službeno potvrđeni broj oboljelih od covida-19, a crvena broj ljudi koji su ukupno umrli u tom gradu u istom razdoblju. Iz grafikona je jasno da broj potvrđeno umrlih od covida-19 značajno nadilazi prosjek za isto doba. No broj stvarno umrlih još je mnogostruko veći i nikako se ne može objasniti bez utjecaja pandemije.

U normalnim okolnostima u Nembru bi se od 1. siječnja do 24. ožujka očekivalo oko 35 smrtnih slučajeva. U tom istom razdoblju zabilježena je 31 službeno potvrđena smrt od Covida-19. No ukupno je registrirano 158 smrti, što je čak 123 više od očekivanih. Drugim riječima ove je godine umrlo čak četiri puta više ljudi nego što bi se očekivalo.

Porast broja umrlih jasno se vidi

Drugi grafikon (dolje) prikazuje usporedbu broja umrlih u Genovi tijekom pandemije s temeljnim, odnosno uobičajenim brojem umrlih u tom istom razdoblju. Iz grafikona se jasno može vidjeti da je broj umrlih nakon dolaska covida-19 u pokrajinu, odnosno nakon crvene crte, počeo naglo rasti.

U tablici ispod grafikona vidi se porast broja umrlih po tjednima, kako ukupan tako i onaj po dobnim skupinama. Tablica također prikazuje koliki je udio među umrlima po dobnim skupinama u postocima - jasno se vidi da je smrtnost najveća među najstarijima.

Foresti kaže da je ovo jednostavno za izračunati za svaki grad koji ima dostupne podatke o broju umrlih. Usporedbe postaju jasne kada broj umrlih statistički značajno naraste, odnosno kada se epidemija razvije.

„Razlike u smrtnosti u odnosu na uobičajeno vrijeme bez pandemije postaju jasne kada eksponencijalan rast broja umrlih postane izražen. Važno je da signal bude dovoljno jak da tzv. šum podataka bude zanemariv. To se zbiva kada broj umrlih postane statistički značajan“, zaključio je talijanski znanstvenik.

Ne, covid-19 nije kao sezonska gripa

Za kraj ponovimo još jednom da priča prema kojoj je covid-19 sličan sezonskoj gripi jednostavno ne drži vodu. Prije svega, te dvije bolesti uzrokuju dva jako različita virusa koji pripadaju sasvim različitim vrstama i rodovima. Osim toga, za gripu imamo cjepiva i lijekove, a za covid-19 nemamo, baš kao što nemamo nikakav imunitet.

Na tu činjenicu nedavno je otvorenim pismom upozorilo Talijansko udruženje biotehničara. Ono je usporedilo službene podatke državnih institucija o gripi iz sezone 2018.-2019. s podacima o covidu-19 iz ove godine. U skladu s njima napravili su grafikon koji možete vidjeti dolje. Iz njega je jasno vidljivo da je u najgorem tjednu do izrade grafikona covid-19 u Italiji potvrđeno odnio 23 puta više života nego što ih je potvrđeno odnijela gripa u najgorem tjednu u 2019.

Legenda: Plavom bojom označen je broj oboljelih od gripe koji su trebali intenzivnu skrb, a ljubičastom broj umrlih od gripe. Žuti stupci prikazuju broj oboljelih od covida-19 kojima je trebala intenzivna njega, a crvena broj umrlih. Napomena: Ovo su brojevi potvrđenih slučajeva. Mnogi blaži slučajevi gripe i covida-19, kao i neki slučajevi smrti, ne prijavljuju se ili se krivo pripisuju drugim bolestima.

"Zbog ogromnog napora zdravstvenog sustava ponestaju resursi za bolesnike s drugim oboljenjima"

„Glavni problem je u tome što velik broj slučajeva (oko 10%) treba hospitalizaciju na odjelima intenzivnog liječenja, kako mladi tako i stariji, a terapije obično traju 2-3 tjedna prije nego što prođe kritična faza. To, pak, zahtijeva ogroman napor zdravstvenog sustava kako bi se osigurala odgovarajuća skrb za sve kojima je potrebna, i to vrlo dugo, pa ponestaju resursi za bolesnike s drugim oboljenjima.

Istina je da u većini slučajeva umiru starije osobe, no samo zato što stariji često imaju podliježuće kronične bolesti i ne podnose dobro invazivne tretmane. Sve dobi mogu zatrebati hospitalizaciju.

Dakle, pripremite se, pomozite svojoj zemlji da pravilno informira svoje ljude i pomozite im da poštuju pravila za zaustavljanje zaraze. Učinite to za sebe, za ljude do kojih vam je stalo, za svoje sugrađane, posebno one najslabije'', poručili su članovi udruge.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)