Koronavirus ne napada samo ljude. Mnogo pogubnije posljedice pandemije ovog virusa, upozoravaju stručnjaci, mogle bi biti po svjetsku ekonomiju. Države širom svijeta, naročito one sa najrazvijenijom ekonomijom, osmišljavaju, usvajaju i provode mjere kako bi što adekvatnije sanirali posljedice.

U Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) se aktuelizirala ideja o direktnom transferu novca građanima, s ciljem ograničavanja ekonomskih šteta od širenja bolesti. Kako je broj zaraženih koronavirusom u SAD-u rastao, ta je ideja prerasla u konkretne korake da se ekonomska kriza prevaziđe takozvanim "novcem iz helikoptera". Radi se o konceptu nobelovca Miltona Friedmana prema kojem centralne banke uvijek mogu održati zdrav rast ponude novca jer im na raspolaganju uvijek stoji štampanje novčanica i "bacanje novca iz helikoptera na izgladnjelu ekonomiju". Najefikasniji model iskorištavanja takvog novca je isplaćivanje fiksnog novčanog iznosa svim građanima.

Prema informacijama iz Ministarstva finansija SAD-a, isplate bi se vršile u dvije faze, 6. aprila i 18. maja, svaka u vrijednosti od 250 milijardi dolara, s tim da se precizni iznosi razlikuju ovisno o prihodima i veličini porodice. Mnogi Amerikanci bi primali po 1.000 dolara. Američki predsjednik Donald Trump je u srijedu izjavio da se tek treba utvrditi koliko će novca ljudi dobiti.

Ideja podjele novca je zaživjela i u Velikoj Britaniji, gdje je tamošnja vlada razmatra kao jednu od mogućnosti za saniranje posljedica koronavirusa po ekonomiju. Već je ranije ove sedmice najavljena isplata 350 milijardi funti u vidu zajmova, grantova i olakšica za preduzeća, ali taj potez, očigledno, neće biti dovoljan.

Britanski premijer Boris Johnson je predložio "univerzalni osnovni dohodak" (UBI) kao jednu od mogućnosti za saniranje posljedica. Iznosi UBI-ja se kreću od 48 funti sedmično do 1.000 funti po osobi mjesečno.

Bivši predsjednik Evropske centralne banke Mario Draghi koncept "novca iz helikoptera" ocjenjuje kao "veoma zanimljiv", dok ga mnogi vodeći svjetski ekonomisti vide kao "moćno sredstvo".

Australski premijer Scott Morrison predlaže da se penzionerima i ugroženim kategorijama podijeli po 750 australskih dolara. Slične mjere razmatraju u Kanadi, dok su ekonomisti Deutsche banke još 2016. godine došli do zaključka da "novac iz helikoptera" može biti značajno efikasnija mjera od tradicionalnih sredstava monetarne i fiskalne politike. Daniel Cohen, šef Ekonomskog odjeljenja "École normale supérieure" u Parizu, još u jesen 2019. godine predložio je da Evropska centralna banka svakom građaninu u Eurozoni za Božić uplati 1.000 eura.

"Novac iz helikoptera" kao model saniranja šteta po ekonomiju Bosne i Hercegovine predlaže i biznismen i nekadašnji ambasador naše zemlje u Belgiji Draško Aćimović.

- Zašto vlasti BiH i Centralna banka ne iskoriste trenutnu rezervu da isplate svakom građaninu direktno po 1.000 KM? Smatra se da ova mjera može održati ekonomiju, kako bi ljudi mogli zadržati svoj posao, preživjeti ovaj teški period, a novac će se vratiti kroz potrošnju državi – ocjenjuje Aćimović.

Model "novca iz helikoptera", pojašnjava profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Muris Čičić, je model koji se prakticirao i ranije.

- To se radilo u Kanadi prije nekih 15-ak godina, u Hong Kongu prije nekoliko godina. Radi se o mjeri koja treba da pomogne određenim slojevima stanovništva i da poveća potražnju. U našim uvjetima, što se tiče povećanja potražnje, to ne bi imalo nikakve svrhe, ali da pomogne određenim kategorijama društva bi imalo. Kada bi se precizno izabralo i kada bi stvarno došlo do onih kojima je neophodno da se pomogne, poput onih koji ostaju bez posla i koji su bez posla, imalo bi neke i ekonomske i socijalne i etičke veze – kazao je Čičić za Faktor.

Međutim, problem je nedostatak tog novca, s obzirom na to da BiH, ocjenjuje, nema tu ekonomsku moć.

- Čak ni rezerve ne povučemo, osim kada bi uništili Centralnu banku, što neki predlažu. Mislim da bi to bila previsoka cijena sa premalim dobitkom. Drugih sredstava mi nemamo dovoljno da bi se značajnije pomoglo – pojašnjava profesor Čičić.

Čičić upozorava da niko sada ne govori o razvojnim projektima, te da se sva pažnja usmjerava na prvu pomoć, što, smatra on, ne bi trebao biti slučaj.

- Problem je što treba stvarati dohodak. Treba pomagati uspješnim kompanijama jer one preživljavaju, rade i sutra će ponovo stvarati dohodak, punit će kase budžeta i zapošljavat će ljude. Moramo imati malo dužu perspektivu. Šta sutra? Mi imamo vrlo značajnih sredstava u komercijalnim bankama i čak Centralna banka kaže da može spustiti obavezne limite, tako da bi to oslobodilo još više sredstava. Tu se radi o milijardama. Tu treba usmjeriti sav fokus. Šta su to dobri programi, da li je to održavanje proizvodnje, održavanje vanjskotrgovinskih veza, ulaganje u neke nove projekte. Mora se usmjeriti na razvojne programe, a ne samo gašenje požara – zaključio je Čičić.

(Faktor.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)