Izvor: Index.hr

Piše: Nenad Jarić Dauenhauer

Koronavirus SARS-CoV-2 posljednjih se dana brže širi izvan Kine nego u Kini, iz koje je došao. Mnogi se pitaju što to znači za Kinu, za svijet i za Europu?

Zašto broj novozaraženih u Kini pada? Hoće li Kina uspješno zaustaviti Covid-19? Može li nešto slično učiniti Europa? Može li novi koronavirus jenjati i nestati iz ljudske populacije kao što je nestao SARS ili će se pretvoriti u pandemiju i potom kružiti planetom kao sezonska bolest, kako kruži gripa? Što to znači za nas u Hrvatskoj?

Kolika je smrtnost?

Svatko bi volio znati odgovore na ova pitanja, a posebno na posljednje. No treba istaknuti da mi o Covidu-19, odnosno o virusu SARS-CoV-2 koji ga uzrokuje, još uvijek premalo znamo da bismo davali neka precizna predviđanja. Više možemo govoriti o tome što bi bilo kada bi bilo i eventualno što je vjerojatnije, a što manje vjerojatno.

Prva važna stvar, koju još ne možemo sa sigurnošću odrediti, jest smrtnost ove bolesti. Naime, prema kineskom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti istraživanje provedeno na više od 72.000 oboljelih u Kini pokazalo je da je smrtnost novog koronavirusa (case fatality rate - CFR) oko 2,3%. Za sada se čini da je značajno opasniji od sezonske gripe kod koje je CFR manji od 0,1%. No brojni stručnjaci ističu da će se taj broj s vremenom mijenjati i vjerojatno značajnije padati kako otkrivanje oboljelih s blažim simptomima bude učinkovitije.

S druge strane, trebamo imati na umu da broj umrlih uvijek kasni za brojem oboljelih jer ljudi umiru po nekoliko tjedana nakon što obole, a prijavljivanje smrti također često kasni. Konačno, dio smrti može se krivo pripisati nekim drugim bolestima, primjerice kroničnom dijabetesu ili krvožilnim bolestima.

Pritom treba imati na umu da se već sada otkrivaju mnogi (mada ne i svi) s blagim simptomima jer inače ne bismo imali podatak da je njih u ukupnom broju oko 81%. Dakle, broj zaraženih sigurno je veći od potvrđenog, no vjerojatno je u nekoj manjoj mjeri i broj umrlih.

Pravi mortalitet znat ćemo tek kada epidemija završi i kada bude moguće podvući crtu. Sve što sada imamo su procjene.

Koliko je virus zarazan?    

Druga važna stvar koju još ne možemo sa sigurnošću odrediti jest koliko je zarazan virus. Jedno novo istraživanje objavljeno prošlu subotu na bioRxiv-u pokazalo je da SARS-CoV-2 ima 10 do 20 puta veći afinitet da se veže za receptore ljudskih stanica od virusa SARS-a. Zaraznost virusa izražava se faktorom koji se naziva osnovni reproduktivni broj R0 i podrazumijeva očekivani broj ljudi koje će jedna osoba zaraziti u populaciji u kojoj nitko nema prethodno razvijen imunitet na virus; dakle u populaciji koja nije cijepljena i nije prirodno prokužena. Budući da je ovo nova epidemija, širi se u populacijama koje nisu stekle imunost pa uglavnom govorimo o R0. On nije neka biološka konstanta i ovisi o brojnim čimbenicima, primjerice o uvjetima u okolišu kao što su vremenske prilike, temperature i sl. (sunce, ultraljubičaste zrake i vrućine uglavnom škode virusima) te o ponašanju u zaraženoj populaciji (nose li zaštitne maske i rukavice; koliko revno provode mjere samoizolacije i ograničavanja društvenih kontakata; koliko se pridržavaju higijenskih mjera, odnosno koliko često peru ruke, kišu li i kašlju pravilno, u lakat ili maramice, koliku razdaljinu drže od sugovornika; koliko često izlaze u napućena mjesta bez dobre ventilacije itd.). Drugim riječima, R0 se može značajno smanjiti mjerama otkrivanja, praćenja, izolacije, dezinfekcije i karantene.

Pritom je važno znati da se virus širi kada je R0 veći od 1, odnosno kada jedna osoba u prosjeku zarazi više od jedne osobe, a jenjava kada je R0 manji od 1. Trenutno se procjenjuje da je R0 za SARS-CoV-2 negdje između 1,4 i 6,6. Uglavnom se uzima da je R0 = 2,4.

Zašto širenje virusa usporava?

U slučaju epidemije Covida-19 u idealnim uvjetima očekivalo bi se da se eksponencijalno širi - da jedna osoba zarazi oko dvije, dvije zaraze četiri, četiri zaraze 16 itd. Međutim, u realnom svijetu to nije tako. Virus nije stalno okružen istim uvjetima za širenje. Njegov rezervoar za širenje se smanjuje, a on postaje sve izoliraniji ljudima sa stečenim imunitetom.

Stoga je za razumijevanje širenja epidemije osim faktora R0 važan i faktor Re, što je oznaka za efektivni reproduktivni broj virusa. On postaje posebno važan u situacijama kada postoji cjepivo ili kada stanovništvo postaje prirodno prokuženo, odnosno kada postaje rezistentno. Re će postajati sve važniji kako se bolest širi i ljudi u sve većem broju razvijaju rezistenciju. U nekom ograničenom prostoru rezervoar onih koji još nisu oboljeli pa još uvijek mogu biti zaraženi sa širenjem epidemije će se smanjivati, dok će broj onih koji su preboljeli bolest i stekli otpornost, kao i broj umrlih, rasti. Na taj način će Re, koji je na početku isti kao R0, postupno padati prema nuli jer na kraju virus više neće imati koga zaraziti. Istovremeno, kako će rasti broj ljudi s rezistencijom, jačat će kolektivni imunitet pa će se virus sa zaražene osobe kroz sve veću šumu otpornih, sve teže i sporije probijati do nezaraženih osoba.

U slučaju uspostavljene karantene u nekom manjem području Re neće pasti na broj blizu 0, nego će se tek malo smanjiti jer će virus i dalje imati potencijal širiti se u okolna područja oko karantene.

Zašto broj novozaraženih u Kini pada?

Tu leži dio odgovora na pitanje zašto broj novozaraženih u Kini više ne raste svaki dan, nego stagnira. Drakonske mjere suzbijanja koje su provodile kineske vlasti i građani sasvim sigurno su usporile širenje virusa i smanjile njegov R0. Pritom treba imati na umu da se stvari mogu značajno promijeniti kada se svi kineski državljani vrate na svoje poslove, u škole, u javni prijevoz i uopće u normalan život. Nitko ne zna hoće li se širenje bolesti ponovno pojačati kada mjere značajnije olabave, a to je nužno učiniti, između ostalog i zbog ekonomskih razloga. Kinesko gospodarstvo nalazi se pod enormnim pritiskom, koji je teško izdržati dulje vrijeme.

Hoće li virus nestati dolaskom proljeća?

Treća važna stvar koju ne znamo jest ima li SARS-CoV-2 svojstvo sezonalnosti. Kada bi imao, kao što imaju neki drugi koronavirusi prehlade ili pak virusi gripe, onda bi postojala mogućnost da bolest jenja s dolaskom proljeća, barem na sjevernoj hemisferi. Na temelju sličnosti s virusima prehlade koji uglavnom vole hladnije dijelove godine i na temelju činjenice da se za sada uspješnije širi sjevernom hemisferom nego južnom  (u Australiji, Africi i Južnoj Americi), može se pretpostaviti da ima svojstvo sezonalnosti, no to je još uvijek daleko od potvrđenog. Naime, epidemija SARS-a 2003. godine trajala je skroz do srpnja, a MERS se javlja i po ljeti. Oba ta virusa su iz iste obitelji pa im i karakteristike sezonalnosti mogu biti slične.

Koliko brzo virus mutira?

Konačno, ne znamo ni koliko brzo virus mutira ni koliko dugo traje stečeni imunitet. Ako brzo mutira, a SARS-CoV-2 ima to svojstvo kao i slični drugi virusi koji se temelje na jednostavnijem i kratkom RNK-u, a ne na DNK-u, postoji mogućnost da se ljudi koji su ga preboljeli relativno brzo ponovno zaraze, osobito ako jedna zaraza ne stvara dovoljno jak imunitet.

Prema nekim informacijama, koje tek treba provjeriti, jedan takav slučaj ponovne zaraze već je zabilježen u Japanu.

Ostatak teksta pročitajte OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)