CHARLAMA PREDSTAVILA TV STVARALAŠTVO JASMINA DURAKOVIĆA

Čekajući Muzej suvremene umjetnosti u Sarajevu

DEPO Art02.02.20, 23:23h

 Čekajući Muzej suvremene umjetnosti u Sarajevu
U okviru programa koje svake subote organizira CKA Charlama prikazana TV epizoda iz avangardnog TV magazina „Čekajući 2001 Sarajevo“ Jasmina Durakovića sa kraja prošlog stoljeća, ali i raspravljano o budućnost kolekcije Ars Aevi u Sarajevu

 

Nakon dvije uspješne prezentacije u okviru novog programa "Charlama subotom u 13" i ovog vikenda ART FIGHT u Charlama Depotu je išao dalje. Posjetioci su imali priliku vratiti se 21 godinu unazad kada je na BHRT-u prikazana epiozoda iz TV serijala "Čekajući 2001 Sarajevo" pod nazivom  "Putovanje muzejom suvremene umjetnosti"  reditelja Jasmina Durakovića. 


Publici se, po završetku prikazivanja, obratio reditelj Duraković.


- Nakon što smo imali prezentaciju o Jusufu Hadžifejzoviću, njegovom radu i Charlami, pa onda i o Saši Bukviću i grupi „Zvono“, nekako se logično nametnulo da se bavimo i kolekcijom Ars Aevija. Sam ovaj TV serijal, koji smo radili 1998-2000-te,  nastajao je u okviru tekuće TV produkcije, u situaciji gdje imate samo snimatelja, tonca i rasvjetljivača. Nemate budžet, nego se morate snalazit. Ali, tada smo imali više slobode nego ovi sada, pa smo radili sve vrste eksperimenata u TV izrazu. Htjeli smo da budemo na tragu 80-tih godina, kada su beogradski autori u emisiji "Petkom u 22", ili u  Sarajevu u "Dobrim vibracijama" i "Ozonskom omotaču", radili TV formati, koji su bili primjer kako se umjetnost može prezentovati na televiziji, a da ne bude dosadno. Ono što smo mi radili tih godina je zapravo bio nukleus puno stvari koje su kasnije pokrenute na FTV-u. Ovdje se u emisiji pojavljuje i Nisvet Džanko, s kojim sam ja tad počeo da radim kratke no budžet igrane filmove, koji su ujedno bili i moji prvi igrani filmovi. Istovremeno smo u okviru ovog serijala pokrenuli čuvenu „Pozitivnu geografiju“.

 

jasmin-durakovic-kristina-ljevak


Novinarku i kritičarku Kristinu Ljevak ovaj video prikaz je vratio u nedavnu prošlost, te se nostalgično prisjećala koliko su novinarstvo i autorstovo  bili vrlo liberani u u vrijeme kada je Jasmin Duraković bio direktor Federalne televizije. 


- Ono što povezuje Sašu Bukvića, Jusufa Hadžifejzovića i Jasmina Durakovića je sposobnost da oko sebe okupljaju sjajne ljude i da ih povezuju. Još jedna u nizu Durakovićevih  dragocjenosti jeste činjenica da je na poziciju direktora FTV-a stigao iz ove autorske, vrlo progresivne i slobodne pozicije, i da je tu istu slobodu dopuštao svojim kolegama i kolegicama kojima je bio direktor. Jako je važno raditi u takvim uslovima programe posvećene kulturi, ali i sve ostale. Kada već govorimo o kulturi, mislim da je u ovih posljednjih 20 i kusur godina osnovni saveznik umjetnicima i umjetnicama u BiH bila upravo televizija. Nikada mi nismo obilovali sa teorijskim kulturnim časopisima, čak ni u to vrijeme sretnih 80-tih, da bismo mogli sebi dopustiti taj luksuz da ono što je suvremena umjetnost ne prikažemo na TV-u. 


Ljevak se osvrnula na skorija dešavanja, praveći paralelu između obavljanja funkcije Durakovića kao direktora na Federalnoj televiziji i Filmskom centru. 


- U svim segmentima njegovog djelovanja je važna ta njegova vizija i ideja koja je uvijek ispred bilo kakve prepreke. To najbolje možda ocrtava najsvježiji primjer izgradnje muzeja "Valter brani Sarajevo" koji je on inicirao kao direktor Filmskog centra Sarajevo. Mi koji smo mu bliži znamo kroz kakve je probleme prolazio. Šira javnost to tek sada zna, kada su se otvorila neka bolna pitanja kojih je previše u ovoj zemlji. Ipak, ne vodeći računa o svim preprekama, formirao je nešto što je trajna vrijednost, što će se pamtiti, muzej koji će zavijek ostati ovome gradu. A te prepreke, opstrukcije i ljudi sa pozicije moći koji ne žele dobro ovoj zemlji, valjda će otići u zaborav. Na sličan način je i krenula njegova menadžerska televizijska karijera. Bilo je mnogo opstrukcija i negodovanja prilikom imenovanja na poziciju direktora FTV-a. Ipak, postavljanjem Jasmina na tu poziciju učinjena je ogromna usluga kulturi ove zemlje i cijelom bivšem ex-ju prostoru kog je on kroz svoj menadžerski i autorski rad posmatrao jedinstvenim. Sve što je radio bilo je usmjereno ka povezivanju naših zavađenih naroda pokrećući niz velikih regionalnih projekata (TV serije poput „Vize za budućnost“ ili „Lud, zbunjen, normalan“, kao i brojne igrane filmove).


Nakon što se osvrnula na rad i suradnju sa Jasminom Durakovićem, Kristina je komentarisala i temu prikazane u programu,  ističući problem da mi još čekamo suvremeni muzej Ars Aevija duže od 20 godina, dok istovremeno ni Collegium artisticum nije riješen. 


Publici se obratio Enver Hadžiomerspahić, pokretač Ars Aevija, koji je već stalni posjetilac ovog programa. 


- Svaki put kad dođem na ovaj program, klikne mi neka nova ideja. Vi znate da je grad osnovao jednu ustanovu i da je kolecija Ars Aevija prešla u Vijećnicu. Trenutno se vrši postavka, to je impresivan prostor. Prošli put sam rekao da mislim da je sazrijelo vrijeme da nastavimo obogaćivanje kolekcije Ars Aevija sa kolekcijom Sarajeva i da bi bilo jako dobro da i grupa „Zvono“ uđe u kolekciju. Također, danas sam, gledajući ovaj film,  shvatio da u Vijećnici treba imati prostor u kojem će se ovaj Jasminov TV film prikazivati u kontinuitetu kao svjedočanstvo o vremenu, o procesu razvoja projekta Ars Aevi i formiranju kolekcije.  Ovaj materijal treba biti tu, jer je najsveobuhvatniji prikaz kolecije Arse Aevi, jer je sniman u vrijeme velike izložbe u Skenderiji. Tu trebaju biti prikazivani i drugi video materijali posvećeni povijesti razvoja Ars Aevija.

 

charlama-subtom-u-13h-2


Jusuf Hadžifejzović je na kraju istaknuo:


- Ovaj program postaje neka škola o umjetničkim procesama u Sarajevu i Bosni. Neko je ovdje rekao da mi uvijek nešto čekamo, to me podsjeti da ustvari ova država postaje neka velika čekaonica. Dok mi čekamo, i dok akteri ,koji čekaju umiru, cijena umjetničkih radova skače, tako da Lee Ufan i Pisttoleto, koji su dio kolekcije Ars Aevi,  imaju milionske cijene, dok naša vlada to nikako da ukapira. Ovo što je napravljeno i prikazano u ovome filmu danas, ta velika izložba Ars Aevija 1999-te, izgleda kao utopija, ali se stvarno dogodilo. Mene je malo strah da li će ikada išta blizu ove izložbe iz 1999-te moći ponovo da se napravi u ovoj našoj državi.


Sljedeće subote u „Charlami u 13h“ najavljeno je predavanje i prezentacija o "Devetoglavom zmaju" („Nine Heads Dragon“), umjetničkoj organizaciji koju je osnovao kustos Byounguk Park u Koreji, gdje sudjeluju internacionalni umjetnici iz čitavog svijeta i koji će također biti gosti ove prezentacije.

 

(DEPO Portal/ak)

 



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!