POZIV NA BOJKOT ČUVENE NAGRADE/ BRIGA ZA KVALITET ILI ŠOVINIZAM?

Da li će NIN-ova ove godine nagrada preći Drinu?!?

Kultura19.01.20, 22:21h

Da li će NIN-ova ove godine nagrada preći Drinu?!?
Grupa srpskih pisaca u pismu javnosti, pod naslovom „Bojkot NIN-ove nagrade“ ukazuje da o ovom književnom priznanju „već pretjerano dugo i pretjerano često“ odlučuju „što stručno, što moralno, a najčešće i stručno i moralno nekompetentni ljudi, za koje nije jasno po kom mjerilu su birani“, izvještavaju današnji srpski mediji

 

„Od trenutka u kom su nedeljne novine NIN postale vlasništvo jedne inostrane privatne kompanije“, ukazuje se u pismu, „taj negativan trend primetno raste, da bi do kulminacije proizvoljnosti došlo ove godine“.

 

„Bilo bi minimalno korektno da odluku o najboljem romanu srpske književnosti donesu kritičari koji sistematski prate savremeni domaći roman. Međutim, ovogodišnji žiri ne ispunjava čak ni te uslove“, smatra osamnaestoro potpisnika pisma.

 

Prema njihovom mišljenju, u skladu sa sastavom žirija, dobijen je i uži izbor od 10 knjiga, „koji, čast izuzecima, i bez obzira na to koja su djela ušla u najuži izbor i koje će biti proglašeno dobitnikom, predstavlja tragikomičan pokušaj da se poetička proizvoljnost promoviše kao idejni pluralizam, jalova politička korektnost kao slobodoumlje, a da se provincijalna, kolonijalna svest, proglasi kosmopolitizmom“.

 

Pošto potpisnici pisma ne mogu da utiču na odluke „koje se donose u okviru jedne privatne firme“, oni navode da u buddućnosti neće učestvovati u „jednoj sve većoj sramoti“.

 

Od svojih izdavača potpisnici zahtevaju da njihova dela ne prijavljuju u konkurenciju za NIN-ovu nagradu, „a od ovog i narednih, vjerovatno jednako spornih žirija, da ih neprijavljene,ne uzimaju u obzir“.

 

Potpisnici pisma su Vladimir Kecmanović, Vladimir Tabašević, Dejan Stojiljković, Đorđe Pisarev, Emir Kusturica, Igor Marojević, Laura Barna, Lidija Jelisavčić Ćirić, Ljubica Arsić, Marko Krstić, Milan Ružić, Miro Vuksanović, Muharem Bazdulj, Nikola Malović, Sava Damjanov, Slaviša Pavlović, Slobodan Vladušić i Franka Petrinović.

 

vladimir-kecmanovic

 

Ime dobitnika nagrade za nabolji roman godine u ponedjeljak će saopštiti žiri koji čine Teofil Pančić (predsjednik), Branko Kukić, Marija Nenezić, Ivan Milenković i Marjan Čakarević.

U najužem izboru su romani Milenka Bodirogića „Po šumama i gorama“ („Orfelin“), Slobodana Tišme „Grozota ili…“ („Čarobna knjiga“), Steva Grabovca „Mulat albino komarac“ („Imprimatur“), Ane Vučković „Jugoslav“ („Partizanska knjiga“) i Saše Ilića „Pas i kontrabas“ („Orfelin“).

 

Na ove kritike odgovorio je urednik kulturne rubrike nedjeljnika NIN Dragan Jovićević:


Mi smo još proljetos objavili ko čini sastav NIN ovog žirija, i nije bilo pritužbi sve do samog finala, podsjeća Jovićević. Zato je, prema njegovoj ocjeni, jedino jasno da su motivi osujećenost i zavist pojedinih pisaca, kojima bi vjerovatno odgovaralo da oni sami biraju sastav žirija za dodjelu najznačajnije književne nagrade.

 

„Dok do toga ne dođe, o članovima žirija odlučivaće isključivo kolegijum NIN-a, koji stoji iza stručnosti svakog od petoro odabranih kritičara“, poručio je Jovićević.

 

S druge strane, on napominje da ga ne zbunjuje „isuviše emocionalna dimenzija samog saopštenja“ i ističe da nagrada nedeljnika NIN „ostaje najznačajnije književno priznanje kod nas, svidjelo se to nekome ili ne“.

 

Sasvim je logično da svako ko piše i objavljuje teži da je i osvoji, ali i da za mnoge ono deluje nedostižno, smatra Jovićević.

 

Primećuje da se „takozvani bojkot odnosi samo na NIN-ovu nagradu, a da se ne spominje ni jedna od 500 drugih, za koje konkurišu isti pisci koji su se ove godine našli u najužem izboru za NIN-ovo priznanje“.

 

Prema Jovićevićevim rečima, tužno je da se još prebrojavaju krvna zrnca i govori o krajnje neknjiževnim aspektima same nagrade.

 

Izgleda da su krvna zrnca glavni razlog ove pobune grupe srpskih pisaca, jer u ovogodišnjem najužem izboru se nalaze i pisci koji nisu iz Srbije.


Za „Danas“ je ovome dao izjavu i Miljenko Jergović, koji je istakao da njega posebno veseli „pojava cijelog vala opasno dobrih, stilski dorečenih i snažnih glasova iz Bosne i Hercegovine“.

 

miljenko-jergovic

 

„Veliki je to dobitak, i tek će biti veliki dobitak, za Ninovu nagradu i za srpsku književnost. Riječ je o cijelom jednom tematskom kosmosu, i o strašnoj traumi i frustraciji onim što se u Bosni zbivalo u posljednjih trideset godina. A romani, kao što znamo, žive od trauma i na traumama. Volio bih kada bi nailazak tih moćnih imena i romana iz prekodrinskog komšiluka najavio i povratak jugoslavenskog, to jest srpskohrvatskog obuhvata nagrade. U suštini Ninove nagrade, ali i u suštini moderne srpske književnosti, jest ta jugoslavenska komponenta. Bez nje se polako propada. To nema veze s politikom, nego isključivo s književnošću. Volio bih da se to shvati, premda sumnjam da hoće. Srpska se kultura i književnost od hrvatske uče tom samoubilačkom uživanju u izolacionizmu i ekskluzivizmu“, naglašava pisac.

 

(Danas/DEPO Portal/ak)



Komentari - Ukupno 2

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!