Izvor: Tacno.net

Piše: Predrag Blagovčanin

Formiranjem nove parlamentarne većine u Tuzlanskom kantonu te pozicioniranjem Sulejmana Brkića na poziciju ministra unutrašnjih poslova TK započinje proces politizacije i pritisaka na rad policije u ovom kantonu koji se manifestuje kroz najave izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima, spornim imenovanjima članova Nadzornog odbora te u konačnici direktnim pokušajima smjene direktora Uprave Policije Dževada Kormana.

Podsjećamo, u trenucima jedne od najsloženijih policijskih akcija na području Tuzlanskog kantona koja je rezultirala hapšenjem 13 članova kriminalne grupe predvođena Berizom Kabilovićem, a koja se sumnjiči za djela organizovanog kriminala, ubistava, iznuda, pranja novca, držanja oružja i eksplozivnih materija te proizvodnje i stavljanja u promet opojnih droga, Sulejman Brkić kao ministar unutrašnjih poslova TK izlazi u javnost sa negativnom ocjenom direktora Uprave policije Dževada Kormana. Upravo negativna ocjena otvara vrata smjene na čelu Uprave policije.

Indikativno, jedan od uhapšenih u akciji kodnog imena „Scarface“ je i 49-godišnji Mujo Mandžić, brat skupštinskog zastupnika Smaje Mandžića, ali krenimo redom.

Od izmjene Zakona do (Ne)zavisnog odbora

Jedan od prvih koraka nove Vlade predvođene SDA strankom i kadrovima Socijaldemokrata Envera Bijedića bile su najave izmjene Zakona o unutrašnjim poslovima kojim bi se prema riječima Dževada Hadžića, zastupnika SDP-a u skupštini, TK ukinula politička i finansijska nezavisnost ove institucije.

„Jasno se vide naznake želje za politizacijom uprave policije. Zakonom 2009. godine o unutrašnjim poslovima definisana je neovisnost Uprave policije. Finansijska se ogledala na način da posebno budu planirani u budžetu dakle da budu neovisni od Ministarstva unutrašnjih poslova, a politička kroz formiranje Nezavisnog odbora koji je bio vid građanske kontrole rada direktora uprave policije. Nezavisni odbor bira komisija za izbor i imenovanje, a imenuje Skupština kantona. Istini za volju sam način takvog izbora je u neku ruku politiziran ali to je najbolje što smo mogli dogovoriti. Međutim dolaskom ove parlamentarne većine prvi od poteza je bio pokušaj ukidanja finansijske neovisnosti Izmjenama zakona o unutrašnjim poslovima. Tim prijedlogom se ukida neovisnost te se daju ovlaštenja ministru unutrašnjih poslova da određuje prioritete rada Uprave policije.“

Također predloženim izmjena Zakona propisano je da Vlada Kantona, po prijedlogu ministra unutrašnjih poslova, u ovom slučaju Sulejmana Brkića, može suspendovati direktora Uprave policije. Ovaj prijedlog izmjene Zakona povučen je nakon intervencije međunarodne zajednice i američke ambasade koje su upravo u ovome potezu Vlade vidjeli mehanizme za direktnu političku kontrolu nad policijom.

Naši sugovornici naglašavaju da odustajanje od izmjena Zakona nakon pritisaka OHR-a i Američke ambasade nije distanciralo ministra Sulejman Brkića i nove parlamentarne većine od namjere političke kontrole policije. Kako Hadžić ističe, alat za smjenu Kormana sa čela Uprave policije pronađen je u Nezavisnom odboru.

„Čim je nastala parlamentarna većina tada privremena Komisija za izbor i imenovanje je poništila konkurs za izbor Nezavisnog odbora. Dakle zakonom je propisano da komisija za izbor i imenovanje tri mjeseca prije isteka mandata raspisuje konkurs i to je privremena komisija koju su činili predstavnici tadašnjih stranaka i uradila. U međuvremenu je nastala nova većina i onda su vidjevši imena koja su prijavljena shvatili da nema ljudi za koje bi oni željeli da budu u Nezavisnom odboru, poništavaju taj konkurs što je potpuno protivno i Zakonu i Poslovniku.“

Hadžić naglašava da skupštinska komisija ne može poništiti konkurs niti birati članove. Prema njegovim riječima komisija raspisuje konkurs te provodi procedure te upućuje zaključke Skupštini. Također ističe da je odabir članova komisije kao i članova Nezavisnog odbora kompromitiran.

„Nova većina kroz radna tijela formirala je komisiju u kojoj opozicija ima samo dva člana a njihovih je pet te raspisuju novi konkurs gdje je sugerisano ljudima da konkurišu i praktično se vidi razlika u ta dva konkursa. Međutim, kod samog bodovanja potkralo im se, jer je tu bio Ferid Muslić koji je dobio dovoljan broj glasova da bude član komisije. Indikativno je da je on bio i stari član Nezavisnog odbora. Prema našim informacijama, taj čovjek je nezavisan i uvijek je realno ocjenjivao direktora i rad policije. On je dobio 29 bodova, a Hidajet Mahmutbegović koji je ušao u Nezavisni odbor, 27 bodova. Oni su njega eliminisali zato što unutar ne žele čovjeka koji poznaje stvari.“

Ferid Muslić član Nadzornog odbora u prethodnom mandatu i pored činjenice da ima više bodova od Hidajeta Mahmutbegovića nije dobio novi mandat u novoformiranom Nezavisnom odboru.

„Mene je potisnuo čovjek koji je bio član prošlog saziva nezavisnog odbora sa 27 bodova, a ja sam dobio 29 bodova. Obrazloženje predsjednice komisije Lejle Vuković i njenog zamjenika je da ja nisam bivši policijski službenik, a komisija ima uvjerenje da sam ja od 1982. do 1996. godine bio pripadnik MUP-a, i samim tim se svrstavam sa Hidajetom Muratbegovićem u tu kategoriju. Dakle imamo iste uslove samo mi nije jasno kako je Hidajet sa 27 bodova ušao a ja sa 29 nisam.“

Navode da su u novi Nadzorni odbor ušli ljudi koji su u sukobu interesa te koji su bliski sadašnjem ministru Sulejmanu Brkiću, Ferid Muslić ne može potvrditi niti demantovati.

„Neki nezvanični podaci ukazuju da određena lica koja su unutar usvojenog Nezavisnog odbora opterećeni određenim stvarima koje ih ne svrstavaju u red ljudi koji trebaju da se tamo nađu.“

Podsjećamo, članovi novoizabranog Nezavisnog odbora su Nermin Okanović, Suad Suljić, Edis Barčić, Elsajed Fatušić, Sanja Hajdukov, Vedran Vinčić i Hidajet Mahmutbegović.

Prema informacijama portala Tačno.net, niz članova Nezavisnog odbora kompromitiran je i pod direktnom kontrolom ministra unutrašnjih poslova Sulejmana Brkića.

Elsajed Fatušić tako je u prijateljskim odnosima sa ministrom Brkićem sa kojim se često može vidjeti, što potvrđuju i fotografije.

Suad Suljić, također član Nezavisnog odbora tijela koje se bavi izborom i smjenom Direktora policije, osuđen je presudom Opštinskog suda Tuzla broj Kp.632/05 od 27.08.2007.g po članu 172/1 KZ FBIH na tri mjeseca zatvora uslovno 1 godinu. Presuda mu je brisana iz kaznene evidencije.

Dok je sin Nermina Okanovića zaposlen u MUP-u, što otvara pitanje da li je Okanović u sukobu interesa?

Lejla Vuković kao i Mirnes Gušić iz Komisije za izbor i imenovanja do objave ovog teksta nisu odgovarali na naše pozive, piše Tačno.net.

Šta se krije iza pokušaja smjene Kormana

Upravo Nezavisni odbor ima mogućnost predlaganja smjene Uprave policije. Indikativno je da je Kormana kao direktora Uprave policije ovo skupštinsko tijelo u ranijem mandatu ocijenilo ocjenom pet, dok je sadašnji ministar MUP-a TK Sulejman Brkić drugačijeg mišljenja.

Suljeman Brkić je Kormana ocijenio jedinicom, a sa tim stavom složila se i aktuelna Vlada koja je direktoru Uprave policije za rad u protekloj godini dala ocjenu „ne zadovoljava“.

Razloge zbog kojih je Korman ocijenjen negativnom ocjenom, kao i navode o političkim pritiscima, kao i imenovanju članova Nezavisnog odbora pokušali smo saznati od ministra Sulejmana Brkića, međutim nakon inicijalnog kontakta nije više odgovarao na naše pozive.

Podsjećamo, u ranijim istupima za medije Brkić je kao razloge „jedinice“ naveo da je Korman pokazao neposlušnost prema njemu, da nije razgovarao s njim primjerenim tonom, da na poslu nije nosio uniformu, da nije poštovao radno vrijeme, da je mijenjao koeficijente zaposlenih bez konsultacije sa Sindikatom policije, ali i da je u dva navrata sebi povećao plaću za više od 500 KM.

Također, prema Brkićevim tvrdnjama, Dževad Korman je određena povećanja omogućio i za činove od policajca do starijeg narednika, a da to nije izvršeno za ostale inspektorske činove, od čina mlađeg do glavnog inspektora.

Dževad Korman nije želio govoriti o situaciji unutar MUP-a TK, kazavši samo da je povodom negativne ocjene uložio žalbu.

Hadžić navedene razloge negativne ocjene, koju je ministar Brkić dao direktoru Uprave policije Hadžić, vidi kao nonsens sa ciljem da se po svaku cijenu smjeni Korman.

„Da se razumijemo, ja direktora policije nisam ni birao i kritikovao sam njegov rad, ali nikad mi ne bi palo na pamet da na ovaj način reagujem. Ovo što je ministar uradio je poruka svim policijskim službenicima i inspektorima da su ocijenjeni jedinicom. To je poruka kriminalcima da su oni u pravu. Uz dužno uvažavanje ministra, on je čovjek koji ne poznaje tu materiju i na kraju krajeva, postoje procedure po kojima se ocjenjuje rad i učinak direktora policije. Ova ocjena u praksi znači da Uprava policije nije apsolutno ništa radila. Dakle, suština svega što se radi u oblasti policije je smjena ovog direktora i postavljanje nekog ko je politički podoban.“

Indikativno, negativna ocjena direktoru Uprave policije Dževadu Kormanu stigla je uporedo sa realizacijom hapšenja organizovane kriminalne grupe predvođene Berizom Kabilovićem. U okviru ove akcije koja se pripremala preko sedam mjeseci uhapšen je i Mujo Mandžić, brat danas skupštinskog zastupnika, a  nekadašnjeg kadra SDA stranke kao i PDA stranke Smaje Mandžića.

Smajo Mandžić navode o pritiscima na rad Uprave policije negira. Naglašava da daje punu podršku radu nadležnih organa da ustanove eventualnu odgovornost njegovog brata Muje Mandžića.

„Organi neka rade svoj posao. Ko je kriv neka odgovara. Nije mi jasno kako ja mogu uticati na rad policije kao jedan obični poslanik, to je apsurd. Sulejmana Brkića sam dva puta vidio, tako da ne znam odakle ti navodi. Ja nemam nikakvu namjeru da se miješam u rad policije. Policija neka radi svoj dio posla, a ko je kriv, neka odgovara. Na kraju će se ispostaviti ko je uticao na čiji rad. Da li je moj brat uhapšen samo zato što je moj brat ili ne, to ćemo vidjeti nakon što Tužilaštvo odradi svoj posao.“

Nažalost, politizacija rada policije nije nikakva novost u Bosni i Hercegovini. U tom kontekstu možemo se prisjetiti i nelegitimnog postavljanja Ilije Lasića na poziciju policijskog komesara HNK od strane HDZ-a BIH. Ostaje nam da vidimo šta će se događati unutar policijskih agencija u Tuzlanskom kantonu, međutim sasvim je jasno da nezavisan rad policije predstavlja prijetnju u velikoj mjeri i za politički establišment.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)