Bivši vojni predstavnik Bosne i Hercegovine pri NATO-u dr. Alija Kožljak smatra kako slanje dokumenta „Program reformi BiH“ u sjedište NATO-a u Briselu, za Sjevernoatlantski savez, zapravo, znači dostavljanje prvog Godišnjeg nacionalnog programa (ANP).

Piše: Muamer Selimbegović (FENA)

Komentirajući upit u vezi s prirodom tog dokumenta i daljnjom procedurom na tom planu, Kožljak je Feni kazao kako je puno činjenica koje potvrđuju njegovu prethodno iznesenu ocjenu, podsjećajući kako se BiH pozvala na ponudu zemalja članica NATO-a te kao odgovor dostavila spomenuti dokument.

Precizirao je kako je struktura tog dokumenta (Program reformi BiH) apsolutno kompatibilna strukturi ANP-a, podsjećajući kako je u samom dokumentu naznačeno da se radi o periodu 2019-2020. godina.

- Sama potvrda da je NATO zaprimio taj dokument (Program reformi BiH) znači da je Bosna i Hercegovina dostavila svoj prvi ANP - pojasnio je Kožljak.

Istovremeno, ocijenio je to velikim korakom naprijed, navodeći kako je u prvom redu bilo bitno dostaviti spomenuti dokument i suštinski izvršiti aktivaciju MAP-a (Akcijski plan za članstvo).

Referirajući se na daljnju proceduru u tom pogledu, Kožljak ističe kako slijedi niz sastanaka članica NATO-a, ali i u formatu „NATO plus BiH“, na kojima će se o spomenutom dokumentu i predočenim reformama razgovarati u narednih godinu dana.

Na tim sastancima će se, kako je kazao, evaluirati ispunjenje planiranih reformi i ono što će biti ugrađeno u drugi ciklus, odnosno program za narednu godinu.

- Aktivacija MAP-a, dostavljanjem spomenutog programa, donosi još jedan benefit, a to je aktueliziranje 'Pregleda odbrane', koji je na neki način uslovljen aktivacijom MAP-a - navodi Kožljak, podsjećajući kako se radi o dokumentu usaglašenom još 2016. godine, koji nije mogao ugledati 'svijetlo dana' upravo zbog tog uslovljavanja.

Mišljenja je da će se time ubrzati brojne reforme, posebno one u oblasti odbrane, uključujući promjene u strukturi OSBiH, te pitanje tzv. aktivne rezerve, modernizaciju i razvoj OS u periodu do 2027. godine, kao i druge oblasti kojima će biti ubrzana interoperabilnost OSBiH s NATO standardima.

Podsjećamo, Predsjedništvo Bosne i Hercegovine putem Misije BiH pri NATO-u, u skladu s ranijim dogovorom, dostavilo je dokument Program reformi BiH u sjedište NATO-a u Briselu.

Kolektivni šef države, uz posredovanje međunarodne zajednice, usvojio je 19. novembra Program reformi BiH, koji sadrži pet poglavlja i to - Politička i ekonomska pitanja, Odbrambena i sigurnosna pitanja, Pitanje resursa, Sigurnosna  pitanja i Pravna pitanja.

U tom dokumentu se, između ostalog, navodi da je Bosna i Hercegovina, kao jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta odredila partnerstvo sa NATO-om, polazeći od potrebe očuvanja trajnog mira, sigurnosti, stabilne demokratije, razvoja države i njenih institucija.

(FENA/md)