Osvrnula se na testiranje

Tanović: Rezultati PISA istraživanja su realni, prioritet je provedba preporuka

Hronika08.12.19, 14:23h

Tanović: Rezultati PISA istraživanja su realni, prioritet je provedba preporuka
Tanović ipak naglašava da PISA nije takmičenje, postoji redoslijed koji omogućava poređenje s drugim zemljama, posebno da se uporede rezultati zemalja regiona, ali PISA je ponudila realnu sliku situacije koliko su bh. osnovci i srednjoškolci spremni uhvatiti se u koštac sa životom i okolinom

 

Rezultati PISA istraživanja jesu poražavajući, ali nisu iznenađujući imajući u vidu činjenicu da posljednje tri decenije obrazovanje nije bilo u vrhu prioriteta u Bosni i Hercegovini - kazala je u razgovoru za Fenu profesorica emeritus i direktorica Fondacije "Obrazovanje u akciji" Lamija Tanović.

 

Ove sedmice u Sarajevu su predstavljeni rezultati PISA-e, najvećeg svjetskog istraživanja u obrazovanju koje se svake tri godine provodi na globalnom nivou. U testiranju je učestvovalo 79 zemalja, a među sedam zemalja koje su prvi put provele testiranje je i BiH.

 

Svaki drugi učenik u BiH funkcionalno je nepismen, ocjena je PISA testiranja. Vodeće zemlje su Kina, Singapur, Estonija, Kanada i slično, a BiH je na začelju u regiji i od ukupno 79 testiranih zemalja nalazi se na 62. mjestu.

 

Tanović ipak naglašava da PISA nije takmičenje, postoji redoslijed koji omogućava poređenje s drugim zemljama, posebno da se uporede rezultati zemalja regiona, ali PISA je ponudila realnu sliku situacije koliko su bh. osnovci i srednjoškolci spremni uhvatiti se u koštac sa životom i okolinom.

 

- PISA se ne pravi na osnovu planova i programa u školama, nego na bazi toga da li se učenici znaju snaći kada trebaju da urade osnovne radnje u svakodnevnom životu, primjera radi da pročitaju neku instrukciju na proizvodu koji su kupili ili da razumiju napis u prostoru u kojem se kreću ili da računaju elementarne finansije - pojašnjava Tanović.

 

Stoga PISA zapravo "snima" cjelokupnu situaciju zbog čega je u pitanju veliki dokument u kojem ima mnogo preporuka, te Tanović kaže da je brine da li će bh. razuđeni obrazovni sistem, koji se administrira iz 14 ministarstva, željeti i znati poduzeti nešto u smjeru implementacije tih preporuka.

 

Prije PISA-e, 2007. godine provedeno je testiranje TIMSS gdje su se procjenjivala znanja iz prirodnih nauka i matematike za mlađe učenike, a nakon vrlo indikativnih rezultata ništa nije poduzeto.

 

Tanović stoga poziva Predsjedništvo BiH da u narednih dvadesetak dana donese odluku kako bi BiH bila uključena u naredni ciklus PISA-e 2021. godine, jer bez toga testiranje iz 2018. godine ne bi imalo smisla. Testiranje 2021. godine potrebno je kako bi se znalo da li BiH nazaduje, napreduje ili stagnira.

 

Tanović naglašava da Hrvatska već 12 godina učestvuje u testiranju te se može naučiti dosta toga kako zemlja napreduje, zbog čega je važno da ova aktivnost bude permanentna u sljedećim ciklusima.

 

- Već smo sada ugroženi jer godinu dana čekamo na odluku Predsjedništva BiH. Osim toga svi nivoi vlasti koje imaju u nadležnosti obrazovanje te univerziteti koji obrazuju nastavnike i učitelje mogu naći rezultate koji se tiču i njih - napominje ona.

 

Testiranje je donijelo podatke o tome kakvi su rezultati učenika iz gimnazija u odnosnu na stručne škole, te razlike između stručnih četverogodišnjih i trogodišnjih škola, razlike između djevojčica i dječaka u snalaženju u svakodnevnom životu, kao i indikatori koji se vezuju za socioekonomski položaj učenika te kako su se pokazali učenici iz gradskih i ruralnih škola.

 

Mnoštvo je indikatora koji zahtijevaju hitnu akciju, istaknula je Tanović, ali PISA nikoga ne obavezuju zbog čega preostaje da se vidi šta će se implementirati od tih preporuka.

 

Govoreći o razlozima zbog kojih su rezultati bili tako loši, Tanović smatra da ih ima više, ali najvažniji razlog tome je činjenica da se ne ulaže dovoljno sredstava u obrazovanje jer ta oblast nikada nije bila prioritet bh. vlastima.

 

Da u vrh prioriteta stave obrazovanje propustili su i predstavnici međunarodne zajednice kojih ima veliki broj u BiH, kaže Tanović, a neke od tih organizacija ulažu velika sredstva u različite sektore za oporavak države.

 

- Pokazali su vrlo mali interes za obrazovanje u odnosnu na druge stvari. Posvetili su se reformi pravosuđa, državnoj službi, ali nisu stavili fokus na obrazovanje, zdravstvo i ekologiju što su oblasti za koje se izdvaja najmanje novca - podvukla je.

 

Osim toga, dodaje, pažnja nije posvećena ni načinu na koji se obrazuju nastavnici, nastavnički fakulteti su vrlo staromodni, vrlo su nepopularni među mladima, a najbolji učenici ne odlučuju se da studiraju nastavničke fakultete.

 

Razlog tome je, kaže Tanović, što je status učitelja ili nastavnika vrlo loš, slabo su plaćeni, ne uživaju status kakav bi trebali uživati oni koji odgajaju i obrazuju djecu.

 

Kao jedan od zanimljivih dijagrama iz PISA izvještaja, profesorica Tanović je izdvojila onaj koji upoređuje sredstva koja država izdvaja po jednom učeniku i uspjeh te države. Tu se jasno vidi da oni koji adekvatno plaćaju obrazovanje imaju dobar rezultat.

 

Kako je zaključila, rezultati PISA testiranja odražavaju stanje obrazovanja u BiH, a u kakvom je stanju obrazovanje najbolje znaju oni koji se bave njim, zbog čega Tanović smatra da je sasvim realno da je BiH na 62. mjestu od 79 država.

 

U PISA testiranju učestvovalo je 213 osnovnih i srednjih škola iz BiH i učenici od sedmog razreda osnovne do prvog razreda srednje škole. Ukupno je testirano 6.480 učenika.

 

PISA mjeri funkcionalno znanje, vještine i kompetencije učenika, odnosno njihovu sposobnost za rješavanje problema te ukazuje koliko je znanje koje učenici posjeduju primjenjivo u daljnjem životu.

 

Od 2000. godine PISA se provodi u trogodišnjim ciklusima, pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomski razvoj i saradnju (OECD). Bosna i Hercegovina je posljednja država iz regije koja se priključila ovom istraživanju.

 

(FENA/dg)



Komentari - Ukupno 1

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!