Hiljade migranata koji svakodnevno ilegalno ulaze na teritorij Bosne i Hercegovine zadaju velike glavobolje građanima i predstavnicima nadležnih institucija u našoj zemlji, ali istovremeno su vrlo korisni za "bildanje" statistike Tužilaštva BiH, piše Faktor.

Od ukupno 53 optužnice, koliko je prema evidenciji sa stranice Tužilaštva BiH podignuto u ovoj godini, čak 11 njih se odnosi na krijumčarenje migranata preko granice ili njihov prijevoz kroz teritorij naše zemlje.

Posljednja takva optužnica je početkom novembra podignuta protiv 53-godišnjeg Sarajlije Samira Hadžihasanovića, kojeg je policija u Kladnju 10. septembra ove godine zaustavila dok je u svom automobilu ka Sarajevu prevozio šest državljana Irana. Na sličnim događajima se temelje i ostalih deset optužnica, koje je od početka godine do trenutka objavljivanja ovog teksta podiglo Tužilaštvo BiH. Ne dovodeći u pitanje činjenicu da je krijumčarenje migranata krivično djelo, ipak je poprilično teško na ovakvim predmetima i njihovom procentualnom učešću u ukupnom broju podignutih optužnica temeljiti percepciju Tužilaštva BiH kao institucije koja intezivno i predano radi na suzbijanju svih oblika kriminaliteta u BiH.

Međutim, nije se Tužilaštvo BiH u ovoj godini bavilo samo krijumčarenjem migranata. Čeličnu pesnicu glavne državne tužiteljice Gordane Tadić su osjetili i Šećo Osmanović i Kasim Šabanović, koji su u septembru 2016. godine ceh u kafani u Srebreniku platili krivotvorenom novčanicom od 50 eura. Nešto više od dvije i po godine kasnije, vrijedni tužioci Tužilaštva BiH podigli su optužnicu protiv ovog dvojca.

Statistiku Tužilaštva BiH u ovoj je godini "podebljao" i Brane Andrić, kojem je na teret stavljeno skrivanje dva mobitela Marka Andrića, koje je policija prethodno namjeravala oduzeti. Optužnica je podignuta i protiv pripadnika Oružanih snaga BiH Ramiza Mićivodu jer je u zamjenu za novac dozvoljavao poljoprivrednicima da koriste zemljište u blizini kasarne Rajlovac.

Neocarinjene cigarete, rezani duhan i tekstil već su tradicionalni "saveznici" državnih tužioca na putu ka zadovoljavanju normi. Do sada je u ovoj godini podignuto šest optužnica zbog proizvodnje, krijumčarenja i prodaje akciznih proizvoda i tekstila.

Zbog proizvodnje i prometa narkoticima je Tužilaštvo BiH u ovoj godini podiglo šest optužnica, dok je zbog utaje poreza i carinskih prevara podignuto 11 optužnica. Munib Ahmetspahić, Ibro Ćufurović i Gavrilo Stević su optuženi zbog odlazaka na strana ratišta u Siriju, odnosno Ukrajinu.

Najaktivniji su bili tužioci Odjela za ratne zločine, koji su u ovoj godini, do trenutka objavljivanja teksta, podigli 12 optužnica. U deset optužnica protiv pripadnika Vojske RS-a je optuženo 12 osoba, dok je u dvije optužnice protiv nekadašnjih pripadnika Armije RBiH optuženo devet osoba. Protiv pripadnika Hrvatskog vijeća odbrane (HVO) i pripadajućih paravojnih i policijskih formacija Tužilaštvo BiH nije podizalo optužnice.

Tužilaštvu BiH je, podsjećamo, trebalo više od dvije i po godine da utvrde krivično djelo i podignu optužnicu zbog krivotvorenih 50 eura. Za utvrđivanje nepostojanja odgovornosti zamjenika ministra sigurnosti BiH Mije Krešića i novinara Mate Đakovića, rođaka glavne državne tužiteljice Gordane Tadić, u aferi "Vrbovanje selefija" im je trebalo tek nekoliko dana.

Vrlo su ekspeditivni u Tužilaštvu BiH bili i kada je u pitanju skidanje odgovornosti sa predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH Milana Tegeltije u aferi "Potkivanje".

Umjesto Tegeltije Tužilaštvo BiH istragu provodi protiv Nermina Aleševića i to zbog neovlaštenog prisluškivanja i tonskog snimanja prvog čovjeka bh. pravosuđa, te protiv Tegeltijinog poznanika Marka Pandže, koji je od Aleševića tražio novac za "potkivanje" Tegeltije.

Prije gotovo devet mjeseci, 10. marta 2019. godine, Tužilaštvo BiH je na osnovu medijskih natpisa i dostavljenih prijava formiralo predmet koji se odnosi na postrojavanje pripadnika Ravnogorskog pokreta u Višegradu.

- Prijave se odnose na krivično djelo izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a. KZ-a BiH. Predmet je dodijeljen u rad Odjelu 3 Tužilaštva BiH, a postupajući tužilac će, zajedno sa policijskim i sigurnosnim agencijama, preduzeti mjere i radnje iz svoje nadležnosti – saopćeno je tada iz Tužilaštva BiH.

U međuvremenu, očigledno, Tužilaštvo BiH nije uspjelo utvrditi elemente "izazivanja nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti".

Poređenja radi, Izvještaj o radu Tužilaštva BiH za 2018. godinu navodi da je u toj godini podignuta 191 optužnica protiv 335 osoba. U Odjelu za ratne zločine u toku 2018. godine podignuto je 27 optužnica protiv 62 osobe, dok je Posebni odjel za organizirani kriminal, privredni kriminal i korupciju podigao 107 optužnica, deset više nego 2017. godine.

Sudeći prema ovoj statistici Tužilaštva BiH, krivična djela korupcije i zloupotrebe položaja nisu među primarnim problemima u BiH, s obzirom da tih krivičnih djela, ako ćemo vrednovati na osnovu istih podataka, u našoj zemlji uopće nema. Sav kriminal se, očigledno, svodi na krijumčarenje migranata, rezanog duhana, tekstila i narkotika, te poneku utaju poreza.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)