RETROSPEKTIVA VELIKOG AUTORA U MOSTARU

Filmska strana svijeta Vlatka Filipovića

Kultura23.11.19, 23:20h

 Filmska strana svijeta Vlatka Filipovića
Retrospektiva Mostar film festivala ove je godine posvećena preminulom Vlatku Filipoviću, bosanskohercegovačkom redatelju, scenaristi i sveučilišnom profesoru

Retrospektivu će otvoriti igrani film  „Moja strana svijeta“ (1968), drama koja se odvija neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Drugi igrani film ovoga reditelja koji će zainteresirani moći pogledati je priča o čovjeku, umjetniku i slikaru – „Nastojanja“ (1982).

 

Pored dva dugometražna igrana filma, organizatori Mostar film festivala predstavit će i devet kratkometražnih filmova – „U zavjetrini vremena“, „Žedno polje“, „Hop Jan“, „Dijalog“, „Punta velikog mora“, „Kruh naš svagdašnji“, „Poruke sa stećaka“, „Križni put u Sarajevu“, „Kako ubiti Griega u Sarajevu“.


Izbor filmova  napravio je Jasmin Duraković, filmski reditelj i direktor Filmskog centra Sarajevo. Duraković je  o Vlatku Filipoviću povodom retrospektive napisao sljedeće:


„Malo je koji reditelj u BiH toliko bio vezan za tlo odakle potiče u svom  autorskom djelovanju kao što je to bio primjer sa Vlatkom Filipovićem. Na filmsku scenu stupio je ranih šezdesetih kao autor značajnih i međunarodno nagrađivani dokumentarnih i kratkih filmova „U zavjetrini vremena“ (1964), „Žedno polje“ (1965), „Punta velikog mora“ (1966), „Hop jan“ (1967) i „Zemlja neretvanska“ (1968).

 

Iako su neki od filmova nastajali po zadatku i sa ciljem predstavljanja života ljudi u raznim krajevima BiH, ali najčešće u Hercegovini, Filipović se vrlo brzo uspio nametnuti i kao čistorodni filmski autor koji u svojim djelima priča storije o ljudima koji najčešće žive u ektremnim krajevima ili uvjetima ove zemlje, stvarajući univerzalne filmske priče koje izbjegavaju svaki oblik ideološkog stege i time  bivajući autentična i velika djela sedme umjetnosti. Zbog toga je Filipović bio jedan od prvih autora čija su djela prešla gvozdenu zavjesu komunizma i na velikim svjetskim festivala tog vremena pobrala značajne nagrade (Oberhausen, Cannes, Chicago, Leipzig, London, Krakov i drugi), dok je antologijski dokumentarac „Hop jan“ bilo prvo filmsko djelo sa ovih područja uvršeno u  stalnu postavku Muzeja MoMA u Newyorku.

 

Svoju opsjednutnost rodnom hercegovačkom geografijom nastavlja i u svojim igranim filmova „Moja strana svijeta“ (1968) i „Deveto čudo na Istoku“ (1974) , dok u filmu „Nastojanja“ (1982) istražuje položaj umjetnika u tadašnjem društvu.

 

U burnim godinama raspada komunizma i ratova devedesetih Filpović djeluje angažirano, snimajući djela otpora zlu koje je ovladalo tim vremenom i ovim našim prostorima („Poruke sa stećaka“ (1992), „Ravno danas“ (1992), „Vatre Sarajeva“ (1992), „Križni put u Sarajevu“ (1993), „Tragovi zla“ (1994), „Kako ubiti Kriega u Sarajevu“ (1994) i drugi).

 

Filmski jezik Vlatka Filipovića snažno i estetski uvjerljivo plovio je vremenom u kojem je živio u rasponu surovog dokumentarizma do poetskog osjećaja za svijet i ljude oko sebe".


„Veseli nas što ćemo kroz ovaj program poboljšati i naglasiti suradnju našeg festivala sa Sveučilištem u Mostaru“, kažu organizatori. Naime, Retrospektiva će biti prikazana u velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u petak, 29. studenoga i ponedjeljak, 02. prosinca od 12 sati. 


(DEPO Portal/ak)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 0

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!