Retrospektivu će otvoriti igrani film  „Moja strana svijeta“ (1968), drama koja se odvija neposredno nakon Drugog svjetskog rata. Drugi igrani film ovoga reditelja koji će zainteresirani moći pogledati je priča o čovjeku, umjetniku i slikaru – „Nastojanja“ (1982).

Pored dva dugometražna igrana filma, organizatori Mostar film festivala predstavit će i devet kratkometražnih filmova – „U zavjetrini vremena“, „Žedno polje“, „Hop Jan“, „Dijalog“, „Punta velikog mora“, „Kruh naš svagdašnji“, „Poruke sa stećaka“, „Križni put u Sarajevu“, „Kako ubiti Griega u Sarajevu“.

Izbor filmova  napravio je Jasmin Duraković, filmski reditelj i direktor Filmskog centra Sarajevo. Duraković je  o Vlatku Filipoviću povodom retrospektive napisao sljedeće:

„Malo je koji reditelj u BiH toliko bio vezan za tlo odakle potiče u svom  autorskom djelovanju kao što je to bio primjer sa Vlatkom Filipovićem. Na filmsku scenu stupio je ranih šezdesetih kao autor značajnih i međunarodno nagrađivani dokumentarnih i kratkih filmova „U zavjetrini vremena“ (1964), „Žedno polje“ (1965), „Punta velikog mora“ (1966), „Hop jan“ (1967) i „Zemlja neretvanska“ (1968).

Iako su neki od filmova nastajali po zadatku i sa ciljem predstavljanja života ljudi u raznim krajevima BiH, ali najčešće u Hercegovini, Filipović se vrlo brzo uspio nametnuti i kao čistorodni filmski autor koji u svojim djelima priča storije o ljudima koji najčešće žive u ektremnim krajevima ili uvjetima ove zemlje, stvarajući univerzalne filmske priče koje izbjegavaju svaki oblik ideološkog stege i time  bivajući autentična i velika djela sedme umjetnosti. Zbog toga je Filipović bio jedan od prvih autora čija su djela prešla gvozdenu zavjesu komunizma i na velikim svjetskim festivala tog vremena pobrala značajne nagrade (Oberhausen, Cannes, Chicago, Leipzig, London, Krakov i drugi), dok je antologijski dokumentarac „Hop jan“ bilo prvo filmsko djelo sa ovih područja uvršeno u  stalnu postavku Muzeja MoMA u Newyorku.

Svoju opsjednutnost rodnom hercegovačkom geografijom nastavlja i u svojim igranim filmova „Moja strana svijeta“ (1968) i „Deveto čudo na Istoku“ (1974) , dok u filmu „Nastojanja“ (1982) istražuje položaj umjetnika u tadašnjem društvu.

U burnim godinama raspada komunizma i ratova devedesetih Filpović djeluje angažirano, snimajući djela otpora zlu koje je ovladalo tim vremenom i ovim našim prostorima („Poruke sa stećaka“ (1992), „Ravno danas“ (1992), „Vatre Sarajeva“ (1992), „Križni put u Sarajevu“ (1993), „Tragovi zla“ (1994), „Kako ubiti Kriega u Sarajevu“ (1994) i drugi).

Filmski jezik Vlatka Filipovića snažno i estetski uvjerljivo plovio je vremenom u kojem je živio u rasponu surovog dokumentarizma do poetskog osjećaja za svijet i ljude oko sebe".

„Veseli nas što ćemo kroz ovaj program poboljšati i naglasiti suradnju našeg festivala sa Sveučilištem u Mostaru“, kažu organizatori. Naime, Retrospektiva će biti prikazana u velikom amfiteatru Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru u petak, 29. studenoga i ponedjeljak, 02. prosinca od 12 sati. 

(DEPO Portal/ak)