www.dw.com

EU više ne nudi uvjerljivu perspektivu proširenja Balkanu. To smanjuje uticaj Zapada, a jača uticaj drugih zemalja, piše švajcarski list "Noje cirher cajtung".

"Samo nedjelju dana nakon što je Evropska unija zbog francuskog veta odbila početak pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom, predsjednica vlade Srbije Ana Brnabić u Moskvi je potpisala sporazum Srbije i ruske Evroazijske ekonomske unije o slobodnoj trgovini", piše list.

Tu činjenicu "Noje cirher cajtung" navodi na početku analize o slabljenju uticaja EU na Balkanu i jačanju uticaja Rusije, Kine i Turske u regionu.

Autor članka Folker Pabst konstatuje da nema sumnje da su "EU i Zapad znatno izgubili povjerenje i mogućnost uticaja na Balkanu" i da je time omogućen veći uticaj Rusije, Kine i Turske, prenosi "Dojče vele".

Švajcarski list podsjeća da je Rusija popularna prije svega među pravoslavcima i da se ona predstavlja kao "čuvar konzervativnih vrijednosti i protivteža dekadentnom Zapadu", da je Turska povezana s muslimanima, da "Turkiš erlajns" ima bolje veze s tim regionom od bilo kog drugog avio-prevoznika, a i da su turske sapunice izuzetno popularne, dok Kina nastupa prije svega kao investitor.

"Jačanje uticaja tih zemalja u sebi krije realne rizike po Balkan. Moskva se bori protiv jačanja zapadnog uticaja u tom regionu, naročito uticaja NATO. Rusija pritom odlično umije da instrumentalizuje istorijske crte razdvajanja i latentnu nestabilnost u regionu. (…) Ankara u određenom smislu izvozi svoje poimanje pravne države i sve više zahtijeva pomoć u progonu protivnika njene vlade. (…) Veliki projekti koje finansira Kina, a do kojih se dolazi često uz pomoć korupcije, imaju potencijal da potkopaju standarde pravne države", piše "Noje cirher cajtung".

Ipak, pisac teksta ne smatra da su veliki izgledi da se balkanske zemlje okrenu Moskvi ili Ankari, te napominje da obim spoljne trgovine tih zemalja sa Rusijom iznosi samo šest odsto, dok je obim trgovine s Evropskom unijom 73,5 procenata: da velika većina stanovništva teži zapadnom načinu života, što se vidi i po tome što se ljudi iz tih zemalja iseljavaju na Zapad, a ne u Rusiju; da je čak i u Srbiji tradicionalno sklonoj Rusiji 45 odsto stanovništva za članstvo u Evropskoj uniji, a samo 17 procenata za članstvo u Evroazijskoj uniji u kojoj dominira Rusija.

Švajcarski list ukazuje i na to da Moskva, Ankara i Peking ne djeluju složno, već da imaju različite interese na Balkanu.

"Ali, iako mu s Istoka ne prijeti ozbiljna konkurencija, Zapad gubi na Balkanu, a s njim i oni delovi tamošnjeg stanovništva koji bi svoje države htjeli da modernizuju i demokratizuju. Jer, ubuduće će još teže biti da se unaprijede vrijednosti kao što su pravna država, demokratija i liberalna tržišna privreda, a time i da se doprinese dugoročnoj stabilizaciji tog evropskog regiona koji je najviše opterećen konfliktima", zaključuje se u tekstu.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)