Nakon što je jedna Sarajka alarmirala javnost informacijom o tome da je njena kćerka oboljela od legionarske bolesti, a Oslobođenje i TV1 objavili da se ta bolest pojavila u našoj zemlji, u javnosti su se tim povodom pojavile razne informacije.

- Prijave dvije oboljele osobe od legionarske bolesti su stigle u prošli petak, ali mi ne možemo reagirati dok ne dobijemo potvrdu zakonskom procedurom, kaže Aida Pitić, epidemiologinja Zavoda za javno zdravstvo KS-a, napominjući da prijava stiže od zdravstvene ustanove kojoj se javila osoba sa zaraznom bolesti i da tek tada oni obavještavaju sanitarnu inspekciju.

​Tvrdi, njihova ekipa je odmah anketirala ove osobe i nema razloga za strah od epidemije.

- Sanitarni inspektori KUZIP-a KS-a u ovoj godini su imali dvije prijave sumnje na legionarsku bolest, za koje se ispostavilo da su neosnovane. Treća prijava u ovom mjesecu, za koju postupak inspekcijskog nadzora još traje, upućena je nadležnoj inspekciji nakon dva verifikovana slučaja obolijevanja od legionarske bolesti. Postupajući inspektor je po službenoj dužnosti zatražio procjenu epidemiološkog rizika koju provodi stručni tim Zavoda za javno zdravstvo KS-a, kaže portparolka inspekcije Vildana Brdarić.

​Dodaje da je kantonalni sanitarni inspektor za potrebe vođenja postupka, osim sa Zavodom i Kliničkim centrom UNSA, ostvario kontakt i sa podnosiocem prijave.

I Zavodu za javno zdravstvo FBiH prijavljena su dva slučaja legionarske bolesti.

- Istraga je u toku te do njenog okončanja ne možemo komentirati izvor zaraze, rekla nam je portparolka Zavoda Maja Kojović, dodajući da se detekcija legionele u humanim uzorcima vrši u mikrobiološkom laboratoriju KCUS-a (odakle ni juče nismo dobili nikakvu informaciju, op. a).

- Služba za zdravstvenu ekologiju Zavoda za javno zdravstvo FBiH vrši detekciju i brojanje legionele u okolišnim uzorcima već sedam godina i za to je certificirana, dodaje Kojović.

Na glasine o tome da uzročnik legionarske bolesti može biti i upotreba nargile, prof. dr. Aida Ramić-Čatak, voditeljica Službe za promociju zdravlja i edukaciju Zavoda za javno zdravstvo FBiH, objašnjava da se zbog neadekvatnih uvjeta higijene mogu prenijeti bakterijske i virusne infekcije, “koje se prenose kapljičnim putem”.

- Ne mogu tvrditi da su ta dva slučaja potpuno povezana sa konzumacijom nargile, ali ova oblast se mora staviti pod adekvatan nadzor i mora se povećati mehanizam korištenja zakonskih ovlasti. Trenutno je funkcionisanje ugostiteljskih objekata s nargilom između zakona koji dolazi iz zdravstvenog sektora i koji zabranjuje konzumaciju, odnosno pušenje svih vrsta duhanskih proizvoda u zatvorenom javnom prostoru, a s druge strane je zakon o ugostiteljskoj djelatnosti koji spominje mogućnost legalizacije nargila-barova, upozorava sagovornica.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)