Politički analitičar Ziya Meral, s instituta Royal United Services (RUSI) u Londonu, smatra da u ovom trenutku "ne postoje opipljivi dokazi da se Turska okreće razvoju nuklearnog oružja"

Prošlog je mjeseca turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan rekao: "Neke zemlje imaju rakete s nuklearnim bojevim glavama, i to samo jednu ili dvije. Ali mi ih ne smijemo imati. To, ne mogu prihvatiti." Pritom je spomenuo Izrael.

"Nama je Izrael blizu. Gotovo smo susjedi. Oni imaju rakete i time plaše druge zemlje. Niko ih ne može dodirnuti", kazao je turski čelnik na skupu svoje vladajuće stranke AKP.

To je bio prvi put da je Erdogan pokrenuo tu temu. Možda je tim izjavama htio ojačati svoju poziciju među glasačima i u stranci, ali možda se radilo o upozorenju da Turska, ako Iran i Saudijska Arabija krenu s nuklearnim oružjem, u takvoj situaciji neće biti samo pasivan promatrač.

Razvija nuklearnu energiju

Turska već neko vrijeme, uz rusku pomoć, razvija program nuklearne energije, ali s obzirom na to da je potpisnica Ugovora o neširenju nuklearnog oružja (NPT) ostaje na razvoju energetskih postrojenja.

Politički analitičar Ziya Meral, s instituta Royal United Services (RUSI) u Londonu, smatra da u ovom trenutku "ne postoje opipljivi dokazi da se Turska okreće razvoju nuklearnog oružja".

"Za nešto takvo trebalo bi desetljeće financijskog ulaganja i borbe protiv značajnog globalnog pritiska, zbog čega bi razvoj nuklearnog oružja bio vrlo skup i štetan proces za Tursku", rekao je Meral za CNN.

No Turska je pod vodstvom Erdogana prestala biti poslušna saveznica NATO-a, koji čuva južni bok saveza od ruskog ekspanzionizma. Naime, on je zamislio drugačiju i nezavisniju Tursku, koja će svoje saveznike birati i mijenjati po potrebi.

Bivši savjetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsjednika Donalda Trumpa, general H.R. McMaster, ovakav stav Turske doživljava kao najveći geopolitički pomak u periodu nakon hladnog rata. Prošlog mjeseca rekao je da se Turska pod predsjednikom Erdoganom "udaljava od Europe i više oslanja na Bliski Istok i na Istok kako bi mogla preokrenuti situaciju u svoju korist".

Takav stav zauzima i komentator Aaron Stein, koji je na vanjskopolitičkoj web stranici War on the Rocks napisao da Erdogan "koristi nuklearno oružje kako bi ispregovarao bolju poziciju Ankare u svijetu i kako bi poslao poruku svojim dosadašnjim zapadnim saveznicima da su nepošteni i da trebaju zauzeti drugačiji stav prema Turskoj".

Erdogan je, kaže Stein, već prigovorio kako zapadni "financijeri" podrivaju tursko gospodarstvo. Prošle godine, kad je turska lira pala na međunarodnim tržištima, rekao je da su za to odgovorni oni koji su već pokušali naškoditi Turskoj kroz neuspjeli pokušaj puča.

Tijekom svog obraćanja Trumpovoj administraciji zbog pritvora američkog pastora Andrewa Brunsona, Erdogan je izjavio: "Ovo nije neka slučajna zemlja. Ovo je Turska."

"Erdoganova Turska nije američka saveznica"

Ukratko, piše CNN, postaje jasno kako Erdogan promatra svijet i svoju poziciju kroz odnos svjetskih sila - SAD-a, Kine i Rusije - što bi moglo značiti da će se Turska odmaknuti od politike Washingtona.

Richard Haass, predsjednik Vijeća za vanjskopolitičke odnose, napisao je na Twitteru da se SAD "već odavno trebao odreći fikcije" da je Erdoganova Turska američka saveznica.

"SAD bi trebao povući sve nuklearno oružje, ne oslanjati se više na turske baze i ograničiti razmjenu obavještajnih podataka i prodaju oružja", napisao je Haass.

Gotovo važnije od provokativne izjave o nuklearnom oružju u govoru na skupu stranke bio je sastanak između Erdogana i Putina u kolovozu gdje su se, uz uživanje u sladoledu, divili novom ruskom borbenom avionu Su-57.

Nakon bojazni da će SAD odbiti prodaju F-35 Ankari, Erdogan se okrenuo Putinu i upitao ga: "Dakle, sada ćemo kupiti ovaj model?"

Kao što zaključuje Stein, "Ankara ne napušta NATO niti će se okrenuti prema Istoku; umjesto toga, aktualno vodstvo odbacuje i mijenja trenutna pravila te igra svoju vlastitu igru, što bi moglo biti i gora opcija za Washington".

(Index.hr, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)