Izvor: Deutsche Welle

Piše: Ivica Petrović

Dvodnevna posjeta turskog predsjednika Redžepa Tajipa Erdogana Srbiji okončana je polaganjem kamena-temeljca za izgradnju auto-puta Beograd- Sarajevo, kao i održavanjem trilateralnog samita Srbije, Turske i Bosne i Hercegovine. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ugostio je, pored predsjednika Turske, i članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Komšića, Milorada Dodika i Šefika Džaferovića.

Predsjednik Srbije je nakon tog sastanka izjavio da su sada „prvi put na jednom sastanku potezali mape na kojima su ucrtavali autoputeve i pruge“. Predsjednik Turske Erdogan je taj projekat autoputa ocijenio kao „projekat mira na Balkanu“.

Projekti mira i stabilnosti

Učesnici Trilateralnog samita naglasili su da su odlučni da se taj mehanizam nastavi i, kako je istakao član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, razgovaralo se o potrebi da se očuva sigurnost i mir, kao i da se izbjegnu bilo kakvi etnički sukobi.

Član Predsjedništva BiH Željko Komšić naglašava da su se na sastanku čule i neke druge ideje, prije svega vezane za projekte željeznice, koji jesu skupi, ali da će od njih svi imati veliku korist. Šefik Džaferović, takođe član Predsjedništva BiH, kaže da je Turska stabilizirajući faktor u regionu, a da brojna otvorena pitanja Srbije i BiH treba rješavati bilateralno.

Ekonomija i privredna saradnja su svakako dominirale tokom posjete turskog predsjednika, a o tome svjedoči i ambiciozna privredna delegacija Turske od oko 200 privrednika. Turski predsjednik je naglasio da prostor za napredak postoji u brojnim oblastima: finansijama, građevinarstvu, turizmu, telekomunikacijama i transportu.

Međutim, stiče se utisak da je Bosna i Hercegovina nekako ostala po strani turskih investicija i da je većina turskih investicija završila u Srbiji. Napori Turske su se tako sveli na stabilizaciju prilika i poruke ohrabrenja, ali BiH nije vidjela mnogo konkretnih turskih ulaganja u privredu. O tome je uoči susreta u Beogradu govorio i Milorad Dodik, koji kaže da je u tom smislu od turskog predsjednika tražio da BiH dobije povoljniji ugovor od onog koji Turska ima sa Srbijom.

Razočarani Bosna i Sandžak

Ekonomski analitičar Mijat Lakićević za DW ističe da je Bosna i Hercegovina, što se tiče turskih investicija, prošla slično kao Sandžak u Srbiji:

„Tu je bilo dosta obećanja o raznim vrstama ulaganja i mislim da su ljudi tamo naročito razočarani, jer su očekivanja u Sandžaku bila velika. Turski biznismeni ipak gledaju kakve su ovdje prilike, kakvo je tržište, šta ovdje mogu da prodaju, a Srbija je sa jedne strane u lošim odnosima sa susjedima, a sa druge je ipak malo i siromašno tržište, tako da nije privlačna za ulaganja“, ističe Lakićević.

Bosna i Hercegovina ima slične probleme, nastavlja Lakićević, jer „kapital je oprezan i plašljiv, a BiH je trusno političko područje i još manje tržište od Srbije. Bosna ima problem kao i čitav region – ako firme odatle mogu nešto da rade po čitavom regionu i proizvode za Evropu, one će dolaziti. Bosna je, osim političke nestabilnosti, opterećena velikom administracijom i nesređenim pravnim sistemom“, ukazuje Lakićević.

(Ne)ravnopravna saradnja

Akcenat Erdoganove posjete jeste bio na ekonomiji, ali čak ni pompezne najave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića nisu mogle da sakriju činjenicu da Srbija ima veliki deficit u trgovini sa Turskom. Srbija je iz Turske uvezla robe za preko 830 miliona evra, dok je izvezla robe za nešto preko 250 miliona evra.

Javnosti u Srbiji nije promakao ni poziv Aleksandra Vučića turskim biznismenima da ulažu u srpske banje, koje prema njegovim riječima, nemaju dovoljno kapaciteta, a Srbija je, kako kaže, spremna da te banje privatizuje. Upozorava se pri tom da će na taj način banje u Srbiji postati nedostupne širim slojevima domaćih gostiju kao mjesta za liječenje i rekreaciju.

Kako pronaći novac?

Veliki projekat izgradnje autoputa povjeren je turskoj kompaniji Tašjapi, koja će, pored dvije dionice auto-puta Beograd-Sarajevo, raditi i rekonstrukciju puta Novi Pazar-Tutin, a radi i na izgradnji stanova u Vranju i Nišu za pripadnike službi bezbjednosti. Ta firma je već privukla pažnju inspekcije rada, koja je u toj kompaniji od početka godine zatekla 53 neprijavljena radnika.

Kako su već ranije pisali srpski mediji, direktor ogranka firme Tašjapi u Srbiji je u martu ove godine priveden zajedno sa službenicima Saobraćajnog instituta CIP zbog sumnje za korupciju. Sumnjiče se da su tražili novac od direktora Vodosnabdijevanja iz Vranja kako bi ga angažovali kao podizvođača radova na izgradnji stanova za pripadnike bezbjednosti.

Mijat Lakićević skreće pažnju da za toliko pominjani autoput još uvijek nije napravljen ni projekat, a da onda slijedi najteži dio posla – kako pronaći novac.

„Vidimo kako to ide i sa mnogo pominjanim kineskim investicijama u Srbiji, gdje je na kraju malo ekonomije, a puno marketinga. Turska je pri tome i sama zahvaćena značajnom ekonomskom krizom posljednjih godina, tako da je i tamo teško pronaći novac za investicije njihovih privrednika u Srbiji“, primjećuje Lakićević.

Politika bitnija od ekonomije

Koliko je Srbija atraktivna zemlja za strana ulaganja pokazuju i velike državne subvencije koje se daju inostranim kompanijama kako bi tu započele biznis, naglašava Mijat Lakićević. Stoga on upozorava da se iza tih velikih riječi, obećanja i isticanja ekonomije u prvi plan tokom Erdoganove posjete krije prosta činjenica da je ta saradnja na mnogo nižem nivou nego politička saradnja:

„Te dvije zemlje su potrebne jedna drugoj kako bi Vučić i Erdogan na toj saradnji sticali neke političke poene. Po principu sličan se sličnom raduje, oni podržavaju te autoritarne politike koje vode oba režima u svojim zemljama. I to je najvažniji i ključan momenat za trenutačnu saradnju Srbije i Turske“, zaključuje Mijat Lakićević.

(Dw.com, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)