Dvostruki dobitnik prestižne filmske nagrade Američke filmske akademije Oscar režiser Alejandro González Iñárritu, kojem je uručeno i Počasno srce Sarajeva 25. Sarajevo Film Festivala, govorio je danas o razvoju kinematografije, ali i filmovima po kojima je postao prepoznatljiv njegov "glas". 

U okviru novog programa festivala "Masterclass" ovaj meksički reditelj, scenarista i producent kazao je da nije lako odgovorit na pitanje kakvo je sada stanje u kinematografiji jer je prije toga potrebno prvo raščlaniti šta ta oblast za nekoga predstavlja. 

Podsjetio je da je kinematografija počela kao zabava, a potom se proširila u umjetnost koja pruža brojne mogućnosti da izraziš ono što želiš predstaviti javnosti i tako je već 50 godina, potom u isto vrijeme za nekoga je kinematografija pogodna industrija za zaradu. 

- Zbog toga je viđenje te umjetnosti potpuno lični doživljaj. No, najveći problem današnjice su algoritmi prema kojima nam se nudi sve više i više onoga za šta smo pokazali interesiranje. Ono što kreatori algoritama ne znaju je da ljudi zapravo ne znaju šta žele - dodao je Iñárritu. 

Kazao je i da se i ova oblast pokušava uklopiti u algoritam određujući tako šta ljudi žele gledati, ali je izrazio nadu da se njegovi filmovi neće moći svesti pod bilo kakav algoritam. 

U svakom od njegovih filmova može se razaznati njegov prepoznatljiv "glas". 

- To sam što sam i on će se čuti kroz sve filmove. Da sam drvo banane davao bih uvijek i iznova banane - našalio se meksički reditelj, dobitnik Oscara za filmove "Povratnik" i "Birdman". 

On je prvi latinoamerički filmski autor koji je predsjedavao žirijem Filmskog festivala u Cannesu ove godine te se osvrnuo na filmove koje je tamo pogledao, ističući da je imao priliku čiti drugačije jezike, "gledati filmove iz svih dijelova kugle zemaljske" zbog čega je to bilo dobro iskustvo. 

Smatra da nije lako biti direktor nekog filmskog festivala kada je potrebno između stotine filmova izabrati samo 20 ili 50 koji će biti prikazani u takmičarskom programu. 

Govoreći o temama koje bira za svoje filmove, napomenuo je da uvijek radi ono što njega na nekom personalnom nivou u tom trenutku zanima, muči, privlači, čega se boji, o čemu promišlja i što ima potrebu da kaže. 

Kada je radio film "Birdman ili Neočekivana vrlina neznanja" želio je da govori o egu, ali na sofisticiraniji način i sam je naime počeo meditirati te je bio u mogućnosti čuti svoj unutarnji glas jače, zato je razmišljao kako kroz film govoriti o egu. Ovaj film bit će prikazan i na ovogodišnjem Sarajevo Film Festivalu. 

Osvrnuo se na svoje početke kazavši da je kao dvadesetogodišnjak s dva prijatelja počeo raditi na radio stanici gdje je puštao šta je želio i onda nadovezujući se na testove pjesama govorio o provokativnim temama, a ta frekvencija postala je najslušanija u Meksiku. 

U obraćanju okupljenima kazao je da niko nema recept kako napraviti film te da se ne slaže s onima koji smatraju da se film mora praviti na određen način, to je za njega beskrajan okean mogućnosti zbog čega nije moguće predvidjeti gdje će koja kapljica vode pasti, slikovito je objasnio Iñárritu. 

Za budućnost kinematografije kaže da će biti sve delikatnija jer ljudi više nemaju vremena da čekaju, uvijek im treba više i bolje te je to jedan od problema s kojima će u budućnosti još i više biti suočeni djelatnici u ovoj industriji. 

Alejandro González Iñárritu prvi je meksički filmski autor u historiji koji je nominiran za nagradu Oscar Američke filmske akademije u kategorijama za najboljeg reditelja i najboljeg producenta, a prvi je osvojio i nagradu za najbolji film na Filmskom festivalu u Cannesu.

(FENA/dg)