Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas.com

Čapljina (9 m/nv.) je grad cvijeća. U Čapljini se sastaju riječne doline Neretve, Trebižata, Bregave i Trebišnjice. Aktivnosti na otvorenom su canoe safari na obližnjim rijekama Trebižat, Buna, Bunica i na jezerima Hutova blata.

Područje je bilo nastanjeno još u prahistorijskom dobu. U vremenu rimske uprave to je bila gusto naseljena oblast sa više naselja i velikim saobraćajnim značajem.

Godine 1893. obaviještena je javnost da su na Mogorjelu kod Čapljine otkriveni tragovi neke velike rimske građevine. Objekat je otkopan između 1899 i 1903. godine. Prvi istraživač Mogorjela je bio Karlo Patsch. Ruševine utvrđene rimske vile na Mogorjelu se ubrajaju u najznamenitije spomenike kasnoantičke arhitekture u širem regionu Zapadnog Balkana.

Detalj iz rimske vile

Ispod sadašnjih ruševina stoje ostaci starijeg rimskog poljoprivrednog imanja (villa rustica fructuaria) iz I stoljeća koje je takođe otkopano i pripremljeno za razgledanje. Zgrade tog prvog imanja su vjerovatno razorene tokom III stoljeća n.e. Zgrada je uklopljena u kompleks vile iz Dioklecijanova vremena (284. – 305. god. n.e.).

Rimski car Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan (Gaius Aurelius Valerius Diocletianus) nije bio Rimljanin nego Ilir. Rodio se i odrastao kao rob u kući jednog senatora. Po dolasku na vlast uklonio je zastarjele patricijske institucije i formirao birokratsku državu na čelu sa carem – despotom. Ovaj se duh vidi i u građevinarstvu koje se prvo razvilo na njegovom dvoru u Nikomeđi (Mala Azija), a odatle prenijelo u cijelo carstvo.

Čapljina je danas velika raskrsnica Vinske ceste kroz Hercegovinu koju je idejno pokrenuo NVO Wigwam iz Sarajeva još davne 2002. godine.

Unutar građevine stajao je magacin hrane, vinara, uljara, mlin i pekara. Ovdje su naročito vrijedne za vidjeti velike zemljane bačve (dolla) za ostavu ulja, pored njih pekara, a malo dalje veliki tisak za ulje (torculum) kao dokaz da se na imanju uveliko gajila maslina.

Uz objekat Mogorjela je tekla Neretva koja se u to doba zvala Naron. Istočna kula je zbog toga izgrađena na okrugloj osnovi da bi lakše odolijevala bujici rijeke. U jednoj od komora prema Neretvi bio je uređen nužnik, latrina, za javnu upotrebu, a voda za njegovo ispiranje je doticala kanalom iz dvorišta.

Zgrade su nasilno razorene oko 100 godina kasnije. Prema historijskim podacima Zapadni Goti na čelu sa Alarihom prošli su u pljačkaškom pohodu iz Grčke za Italiju (401. i 403. godine) gdje ih je put naveo preko Mogorjela. Malobrojni preživjeli stanovnici više nikada nisu ekonomski ojačali da obnove zgrade u starom obliku.

Na trasi stare uskotračne pruge za Dubrovnik

U južnom dijelu objekta su sačuvani tragovi dviju bazilika iz V stoljeća (basillica geminata). Crkve su bile sagrađene u doba kada se ovim krajevima kršćanstvo još nije potpuno proširilo. To se zaključuje po kadi u baptisteriju koja je bila udešena za krštenje odraslih osoba. Prag bazilike je za oko 1,5 metar nadvisivao razinu podova stare vile, koja se očigledno za samo nekoliko desetina godina zatrpala do te mjere.

Karlo Patsch je zaštitio nalazište i posvuda unaokolo zasadio razne biljke u cilju zaštite ruševina što danas cijelom kompleksu daje prijatan izgled. Nažalost ne raspolaže se pismenim podacima o Mogorjelu tako da se ne zna njegovo staro ime, a ni osobe koje su bile u vezi sa njim. Sama riječ je možda romanskog porijekla i treba da znači pošumljeni brežuljak.

Nastavak teksta čitajte ovdje.

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook