Mobing i diskiminacija su najučestaliji oblici kršenja ljudskih prava novinarki u medijskim kućama, zbog čega je neophodno educirati novinarke o njihovim pravima i potaknuti ih da više koriste pravnu i institucionalnu zaštitu, rečeno je na radionici "Položaj i zaštita novinarki u bh. medijima" održanoj u Banja Luci u organizaciji Udruženja BH novinari. 

Namjera BH novinara je da jačenjem mreže novinarki, međusobne solidarnosti i unaprjeđenja znanja o zakonskim i institucionalnim mehnizmima zaštite ženskih ljudskih prava, poboljšaju položaj novinarki i motiviraju ih da se bore za jednak pristup menadžerskim i uredničkim pozicijma, te budu ravnopravne sa svojim muškim kolegama u raspodjeli uticaja i moći u medijima.  

Na radionici je navedeno da u bosanskohercegovačkim medijima samo 24 posto uredničkih i direktorkih pozicija pripada ženama. 

Glavna i odgovorna urednica Nezavisnih novina Sandra Gojković Arbutina istakla je da se u većini slučajeva smatra da žene ne mogu biti na nekoj većoj poziciji zbog rodnih predrasuda, zbog toga što se smatraju "slabijim" od muških kolega i da ne mogu izvršavati svoje zadatke na jednako dobar način. 

- U redakciji Nezvisnih mi to svakodnevno dematujemo, smatram da žene mogu jednako kvalitno ali i bolje obavljati ove dužnositi, jer su senzbilnije na većinu potreba novinara i novinarki, uključujući i svu težinu svakodnevnih novinarkih zadataka - rekla je Gojković Arbutina. 

Dopisnica Oslobođenja iz Banje Luke Gordana Katana kazala je da je u zaštiti novinarki posebno važna podrška matične redakcije, podrška kolega i solidarnost svih iz novinarske zajednice u slučajevima prijetnji, napada ili drugih oblika nasilja. 

- Poražavajuća je činjenica da kolege neće da stanu iza onih koji dobijaju prijetnje ili im se krše ljudska prava - naglasila je Katana. 

Istaknuto je da su nepovjerenje u institucije i organizacije koje se trebaju baviti slučajevima kršenja prava novinarki, nedovoljna podrška medijske kuće ali i kolega samo neki od razloga zašto novinarke skoro pa i nikako ne prijavljuju kršenja njihovih prava.   

Novinarka EuroBlica Milkica Milojević smatra da su novinarke u Republici Srpskoj i cijeloj BiH više izložene verbalnim napadima, seksizmu i ostalim vidovima spolne diskriminacije i zastrašivanja nego muške kolege, čak se i u komunikaciji sa novinarkama koristi drugačiji seksistički jezik. 

Za nju je poseban problem višegodišnji honorarni rad novinarki ili "rad na crno" bez ikakvog ugovora, prijave, plaćanja zdravstvenog osiguranja i drugih poreza i doprinosa. 

Više od 20 učesnika radionice - novinarki, predstavnika NVO, aktivista i braniteljica ljudskih prava iz Banje Luke, Bihaća, Sarajeva i Bosanske Krupe uputili su javnu podršku urednici portala E-trafika Vanji Stokić koja je svakodnevno izložena nezakonitom legitimisanju policije tokom obavljanja novinarkih zadataka u dvorištu crkve Hrista Spasitelja u Banja Luci, gdje se okupljaju građani sa zahtjevom razjašnjavanja slučaja nastradalog mladića Davida Dragičevića, saopćeno je iz Udruženja BH novinari.   

Učesnici radionice će zvaničnim pismom zahtjevati od MUP-a Republike Srpske zaustavljenje represije nad novinarkom Vanjom Stokić. 

Radionica u Banja Luci je održana u okviru projekta "Jačanje mreže novinarki u BiH", koji realizuju BH novinari kroz USAID-ov Program osnaživanje nezavisnih medija (IMEP) i uz podršku organizacije Free Press Unlimited iz Holandije.

(FENA/ad)