Akademik Esad Duraković je za razliku od mnogobrojnih bošnjačkih intelektualaca pokazao vrlo zavidnu energiju i angažirao se kao javni djelatnik u odbrani bosanskohercegovačke državnosti, ali i kritici negativnih bošnjačkih političkih i kulturnih trendova. Možda je akademik Duraković najangažiraniji bošnjački intelektualac u posljednjih nekoliko godina.

Ocjenjuje to bosanskohercegovački novinar i publicist Nedžad Latić, komentarišući optužbe bivšeg reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Mustafe Cerića, koji je kritikovao akademika Esada Durakovića da je nacionalno neosviješten, te da „nacionalnu neosviještenost nameće i drugima“.

Duraković je ranije izjavio da „Inicijativa o uspostavi javnih ustanova za bosanski jezik i bošnjačku književnost“ nije ispravna i da od nje treba odustati, nakon čega je reagirao Cerić.

„Smatram da ova inicijativa nije ispravna sa stanovišta državotvornosti“, ocijenio je Duraković. U samome tekstu, upozorio je, stoji kako su drugi narodi u BiH (Srbi i Hrvati) već osnovali takve institucije za svoje maternje jezike, što, prema Durakoviću, znači da Bošnjaci prihvaćaju logiku i strategiju 'etniciranja' ključnih institucija u BiH, a to je strategija koja vodi ka fragmentaciji BiH po nacionalnim kriterijima.

Analitičari ocjenjuju da se radi o sukobu dva koncepta mogućeg budućeg uređenja Bosne i Hercegovine – koncept gdje bi bošnjački identitet bio izraženiji, što zagovara Cerić i bosanski, građanski koncept koji zagovara akademik Duraković.

Latić u razgovoru za Novinsku agenciju Patria podsjeća da je učestvovao u formiranju Svebošnjačkog kongresa, a u sklopu toga i formiranja Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti (BANU). Kaže da je vjerovao da će Cerić kao čovjek koji je svoje akademsko zvanje i obrazovanje stjecao i na islamskom Istoku i na kršćanskom Zapadu upotrijebiti u razvijanju kosmopolitikih vizija, te uvažavati kulturološke i naučne standarde koji su nužni u djelovanju takvih institucija. Danas, pak, ima drugačije mišljenje:

„Mislim da dok mu je ahmedija stezala glavu, Cerić je govorio suvislo, a od kada je razvezao ahmediju, taj čovjek je prosto neprepoznatljiv“, kritikuje Latić, koji se ne libi biti oštar i direktan u komentarima.

„Obje ove institucije su zgrabili polutajkuni koje kontrolira Muamer Zukorlić i sveli su samog Cerića na marionetu. Te institucije su zaživjele na papiru samo da bi Zukorlić dobio zvanje akademika. Prevaren je naivni Ibrahim Hadžibajrić jer im je ustupio prostorije koje danas zjape prazne osim kad Zukorlić bahne u Sarajevo.

Fatmir Alispahić je pisao o finansijskim malverzacijama tih institucija dok mu nije zapriječeno smrću od strane Zukorlićeve klero-mafije. Od istih struktura sam i ja napadnut tako da će se malo ko usuditi raskrinkati ovu mrežu vjerskih i političkih radikala. Zato ih je zaboljelo da neko iz akademske zajednice, poput Durakovića, ukaže na štetnost i zloupotrebu vjere i nacije u njihovom djelovanju.“

Latić kaže da cijeni to što je akademik Abdulah Sidran stao uz kolegu Durakovića, pa makar imali i različita politička i ideološka gledišta.

„Nažalost, poručujem akademiku Durakoviću i akademiku Sidranu nek od sada malo više povedu računa o osobnoj sigurnosti; nek se 'pripašu' nečim dok hode gradom. Trebaju znati da od sada imaju posla sa vrlo opakim ljudima koji ne prezaju ni od čega, niti respektiraju bilo koga osim onih kojima služe“, ocijenio je Latić.

(Nap.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)