I dalje na 'crnoj listi' SAD-a

Palmer: Dodik i Špirić ostaju pod sankcijama, nema promjena u njihovom ponašanju

Front15.06.19, 16:22h

Palmer: Dodik i Špirić ostaju pod sankcijama, nema promjena u njihovom ponašanju
Nije na SAD-u da pregovaraju i rade na postizanju dogovora o tom pitanju, već to treba da rade politički lideri – rekao je Palmer i naglasio da SAD zagovaraju najbliži mogući partnerski odnos između NATO saveza i BiH

 

Zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Matthew Palmer potvrdio je da ostaju na snazi američke sancije Miloradu Dodiku te da njegova zemlja zagovara najbliži mogući partnerski odnos između NATO saveza i BiH, te da vjeruje da Rusija želi da bokirala njen evropski i evroatlanski put. 

 

Do danas, kaže, SAD nisu vidjele nikakve promjene u ponašanju Dodika i Nikole Špirića, što bi ih kvalificiralo da budu uklonjeni s američke „crne liste“. 

 

- Milorad Dodik i Nikola Špirić su pod sankcijama SAD i to je rezultat njihovih odluka, stavova i aktivnosti koje su provodili i javno govorili. Ako žele da te sanckije budu skinute, odnosno oni budu uklonjeni s liste, treba da djeluju da bi se za imalo razloga. Oni znaju šta treba da urade. I nama bi bilo drago kada bi oni to radili – rekao je Palmer razgovoru za bh. novinske agencije. 

 

Napomenuo je da američko Ministarstvo trezora vodi tehnički dio u vezi s sankcijama te su ti procesi zasnovani na dokazima. 

 

- Prije nego što dođe do promjene u položaju u kojem su oni sada, treba da postoji dokaz promjene do koje je došlo i nama bi bilo drago da se to i dogodi – rekao je Palmer. 

 

Na pitanje da li bi sankcije mogle da bude proširene još nekim osbama iz bližeg okruženja lidera SNSD-a, Palmer je rekao da danas nema ništa za reći u vezi s tim, ali da će SAD koristiti te instrumente, na odgovarajući način, kako bi promovirali svoje uže i šire ciljeve u regionu. 

 

Istakao je da SAD kontinuiramo podržavaju put BiH ka evropskim i evroatlanskim integracijama te žele da vide da je postignut sporazum koji će omogućiti BiH da podnese Godišnji nacionalni program (ANP), čime bi se omogućilo da se jačaju veze između BiH i NATO saveza. 

 

- Nije na SAD-u da pregovaraju i rade na postizanju dogovora o tom pitanju, već to treba da rade politički lideri – rekao je Palmer i naglasio da SAD zagovaraju najbliži mogući partnerski odnos između NATO saveza i BiH. 

 

Predaja ANP-a je, kako ističe, proces tehničke prirode i tu se ne radi o odluci o članstvu u NATO-u. 

 

- Time se postiže da se pruža prilika NATO-u da se anagažira s BiH u jačanju odbrambenog i sigurnosnog sektora. Ovdje se ne radi o odluci o članstvu u NATO savezu i ne želim reći da je to nešto više nego što ustvari jeste. Nadam se da će politički lideri u BiH biti u stanju da rade na tome i postignu dogovor koji će omogućiti BiH da preda dokument koji treba da bude prvi Godišnji nacionalni program – rekao je američki diplomata. 

 

Naglasio je da se nada da će stranački lideri uspjeti doći i do sporazuma koji će omogućiti da se formira nova vlast na nivou BiH, kako bi se ona kretala ka EU, odnosno ka evroatlanskoj budućnosti. 

 

Smatra i da je normalan dio procesa da se govori o uslovima i onome što je potrebno da se formira vlast te napredovao u provođenju reformi. 

 

- U cijelom tom procesu BiH i svi njeni narodi i građani mogu računati na SAD kao svog prijatelja i partnera. Podržavamo proces koji vodi ka formiranju vlasti, što će predstavljati platformu za napredovanje BiH – rekao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara SAD-a. 

 

Naglasio je da SAD i Ruska Federacija BiH imaju različite ciljeve, koji se odnose na zapadnji Balkan i BiH. 

 

- Temelj američke politike za zapadni Balkan jeste podrška evropskim i evroatlanskim integracijama. To znači članstvo EU za sve zelje zapadnog Balkana i članstvo u NATO-u za sve zemlje koje žele biti članice tog saveza. Rusi imaju puno drugačiji cilj na Balkanu. Oni žele vijedeti regiju koja je podijeljenja, sumnjiva i u kojoj postoji visokog stepen tenzija i frikcija. Rusi su 2016.godine bili sponzori pokušaja državnog udara u Crnoj Gori. Uložili su puno i radili na tome da jednostvano podrivaju Prespanski sporazum, a koji je sklopljen i sada imamo zemlju koja se zove Sjeverna Makedonija. To su radili kako bi bokirali njen evropski i evroatlanski put. Nema razloga da se vjeruje da Rusija na isti način ne želi to uraditi u BiH – rekao je Palmer. 

 

Naglasio je da se razgovori o statusu Kosova ne mogu vezati za deševanja u BiH. 

 

- Osim što bi normalizacija odnosa između Srbije i Kosova značajno poboljšala odnose i sigurnost na cijelom prostoru zapadnog Balkana, otvorila bi evrpski put i za Srbiju i za Kosovo. A šta drugo to može biti nego nešto što je jako dobro za BiH – rekao je Palmer. 

 

Istakao je da SAD želi evropsku budućnost BiH, članstvo u evropskoj porodici država te za našu zemlju žele mir, prosperitet i stabilnost. 

 

Naglasio je da SAD podržavaju Daytonski mirovni sporazum, koji, otkako je postignut je bio temelj američkog angažmana SAD-a u BiH. 

 

- Naša posvjećnost i operdjeljenost za to ostaje nepokolebljiva. Ali mislim da se svi slažu da će morati doći do reformi, koje su potrbne kako bi BiH bila funkcionalnija i ispunila standarde za članstvo u EU. Mi taj proces podržavamo. Uključujući važna područja, kao što je pravosuđe. U tom procesu mi smo partneri BiH – dadao je Palmer. 

 

Ponovio je da je BiH čvrst partner SAD-a u borbi protiv terorizma te da duboko cijene saradnju BiH kada je u pitanju povratak stranih boraca iz Sirije u BiH. 

 

- Vjerujemo vlastima BiH da će biti u stanju upravljati ovim slučajevima. I u vezi s borbom protiv terorizma i svim drugima pitanjima zaista se radujemo da i dalje imamo vrlo blisku saradnju s BiH – kazao je zamjenik pomoćnika državnog sekretara. 

 

Istakao je da SAD razumiju koji problem i izazov predstavljaju nelegalne migracije za BiH i njene vlasti na svim nivoima. 

 

- To je značajan teret, ali nije podjednako raspoređen i ne nose ga svi u zemlji podjednako. Sigurno je da Usko-sanski kanton i grad Bihać nose ogroman teret, koji je disproporcionalan sa svima ostalima. Sigurno je da svi nivoi vlasti i institucije treba da istupe i nose taj teret. I naravno, i međunarodna zajednica treba da pokaže da nosi taj teret –rekao je on. 

 

Jako je važno, dodao je, i treba imati na umu da su migranti ljudi u vrlo teškim okolnostima i da se s njima postupa s suosjećanjem i velikodušno.

 

(FENA/dg)

 

(FENA/dg)


Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook



Komentari - Ukupno 36

NAPOMENA - Portal Depo.ba zadržava pravo da obriše neprimjereni dio ili cijeli komentar bez najave i objašnjenja. Mišljenja iznešena u komentarima nisu stavovi redakcije web portala Depo.ba!
Prikaži još