Na samitu Zapadnog Balkana domaćini Angela Merkel i Emanuel Makron poručili su da je kosovski dijalog dobio razmjere koje nisu u skladu sa stavovima EU.

Kako se navodi, to se prije svega odnosi na rješenje kosovskog problema koje bi podrazumijevalo razgraničenje Srba i Albanaca, odnosno teritorija gdje su većina, što je ideja koju su prihvatili dijelovi američke administracije i davali vjetar u leđa stranama u dijalogu da idu u tom pravcu.

Vodeće članice EU, Njemačka i Francuska, sastankom u Berlinu na kome je pokušano restartovanje pregovora o Kosovu i vraćanje pronalaženja rešenja pod okriljem Unije, nastoje da isključe administraciju predsjednika SAD Donalda Trumpa iz kosovoskog procesa, piše danas Blic u članku o tome šta se dešavalo iza kulisa sastanka, prenosi Beta.

"Na samitu je jasno dato do znanja da 'nema igre granicama' na Balkanu i u okviru Evrope," rekao je za Blic visokopozicionirani strani diplomata.

Ta ideja se u vodećim EU državama a posebno u Njemačkoj, tumači kao stvaranje žarišta i pokušaj dodatnog demontiranja evropskog prostora preko Balkana.

"Bilo kakvo mjenjanje granica otvara pitanje Republike Srpske, ali i velike Albanije, i mi to vidimo kao klicu haosa koji bi gotovo sigurno lančano uslijedio, kada je riječ o evropskoj administraciji smatramo da je sastanak u Berlinu sprječavanje u posljednjem trenutku. Nadamo se da će nastavkom samita u Parizu tako i ostati", rekao je Blicov izvor.

Sagovornik Blica je dodao da nema igara sa granicama i Trumpovom administracijom na prostoru Evrope ako se žele evropske pare i donacije koje prednjače, ukazavši da dodatno Priština želi viznu liberalizaciju.

Izvor je kazao da u Berlinu nije vršen pritisak da se prizna Kosovo, da to ne spada u hitne stvari, a da se kao hitno smatra vladavina prava, demokratija, borba protiv kriminala.

Kako navodi Blic, predstavnici Prištine posebno Hašim Tači, odbijaju ovakvu verziju događaja i "čekaju pomoć Amerikanaca".

Pominjala se i mogućnost da se takse koje su uvedene na srbijansku robu suspenduju na šest ili četiri mjeseca a Merkel i Makron nudili su da u tom slučaju lično uđu u dijalog između Beograda i Prištine, navodi izvor Blica iz diplomatskih krugova i dodaje da kao što se može vidjeti iz daljeg razvoja događaja, ponuda nije prihvaćena.

Ministarka za evropske integracije Jadranka Joksimović kazala je za Blic da bi Merkelova i Makron uskoro morali da pokažu kapacitet na prvom testu, da ubjede Prištinu da povuče jednostrane tarife koje su onemogućile dijalog.

Joksimović je navela da je nelogično misliti da oni nisu i do sada bili posredno uključeni posredstvom svojih dijelova adminstracije u svim EU institucijama, a posebno u okviru Evropske spoljnopolitičke službe.

To bi značilo da je zajednička spoljna i bezbjednosna politika EU, u okviru koje je Briselski sporazum i dijalog, bila nekoordinirana i ne do kraja usaglašena, rekla je Joksimović. Ona je ukazala da direktno uključivanje može da bude namjera da se djelimično mijenja način vođenja i koordinacije zajedničke spoljne i bezbjednosne politike EU.

Joksimovć je rekla da ne zna kako će to uticati na dalji tok dijaloga ali da bi prije svega trebalo da pokažu kapacitet, a to je da ubijede Prištinu da povuče jednostrane tarife koje su onemogućile dijalog.

Sljedeći sastanak dogovoren je, kako navodi Blic, za 1. juli u Parizu, da bi se ponovo pokušalo pronalaženje rješenja za nastavak dijaloga koji je zapao u ćorsokak zbog taksi od 100 odsto koje je na robu iz Srbije i BiH uvelo Kosovo.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/dg)