Raspravom o predloženom zakonu koji nalaže prijavljivanje i postupak provjere podataka o imovini nosilaca javnih funkcija u Kantonu, nastavljena je, nakon pauze, sjednica Skupštine Kantona Sarajevo. 

Ovaj zakon je predložila aktuelna kantonalna vlada i obrazložila da je na tragu borbe protiv korupcije, a u raspravi prije pauze, kao i odmah u nastavku, zastupnici Kluba Stranke demokratske akcije (SDA) su zamjerili što se prijedlog tog akta razlikuje od njegovog nacrta i po nazivu i po suštini. 

Zastupnici SDA također naglašavaju da su oni imali aktivnu ulogu u raspravi u fazi nacrta, ali da ništa od njihovih stavova nije kasnije uvaženo kod izrade konačnog prijedloga osim što su iz samog naziva akta izbačeni pojmovi koji su ranije pogrešno implicirali da će tretirati i pitanje porijekla imovine zvaničnika. 

Članovi SDA, kako kažu, nemaju ništa protiv glasanja za predloženi zakon, ali misle da ta legislativa neće donijeti ništa kvalitativno novo jer ne govori o načinima sticanja imovine zvaničnika iako je to ono što suštinski zanima građane, već samo o zatečenom stanju. Pod njegov udar ne dolaze, dakle, veliki utajivači poreza, na primjer, niti počinioci drugih nezakonitosti iz ranijih godina, zbog čega članovi SDA, kako su rekli, smatraju da aktuelna vlada predlaže ovaj zakon iz politikantskih razloga. Osim toga, on nije usklađen s drugim aktuelnim zakonskim propisima, naveli su. 

Kantonalna ministrica pravde i uprave Lejla Brčić je uime predlagača zakona ustvrdila prije pauze da su predviđene norme u skladu s međunarodnim standardima, kao i da su u procesu izrade prijedloga teksta konsultirani međunarodne organzacije koje se bave borbom protiv korupcije, domaće političke i sudske instance, građani, nevladin sektor i drugi akteri, dok tri političke stranke, među njima SDA, "nisu dostavile ni slova komentara" u procesu javnih konsultacija.     

Predloženi zakon nalaže obaveze nosiocima javnih funkcija da ubuduće prijavljuju zatečenu imovinu i prihode, porijeklo i promjene imovine i prihoda, kao i poklone koje dobiju u toku obavljanja javne funkcije. 

Prijedlog predviđa i kazne od 1.000 do 2.500 KM za kašnjenje u godišnjem prijavljivanju imovine, od 10.000 do 20.000 KM za neprijavljivanje imovine prilikom preuzimanja dužnosti, a za ponovljeni prekršaj, od 3.000 do 6.000 KM. 

Jedan od razloga za donošenje tog zakona je i obaveza proizašla iz međunarodnih konvencija koje je Bosna i Hercegovina ratificirala, konkretno iz Konvencija o borbi protiv korupcije, navodi predlagač, aktuelna kantonalna vlada. 

Njena intencija je transparentan rad i borba protiv korupcije, navedeno je također. 

Za provođenje zakona, ako bude usvojen, bit će nadležan Ured Kantona Sarajevo za borbu protiv korupcije i upravljanje kvalitetom.

(FENA/dg)