Climate Action Network (CAN), vodeći evropski savez više od 150 nevladinih udruga koje se bave borbom protiv klimatskih promjena, promovirao je nedavno u Bruxellesu u suradnji s još nekoliko organizacija zanimljiv izvještaj o utjecaju termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu, piše Index.hr.

Izvještaj na 48 stranica pod nazivom "Hronično zagađenje ugljenom" zajednički su podržale Alijansa za zdravlje i životni okoliš (HEAL), Sandbag, Evropska mreža za klimatsku akciju (CAN Europe), Mreža za nadzor javnih financijskih institucija u Centralnoj i Istočnoj Evropi (CEE Bankwatch) i Evropa bez ugljena (Europe Beyond Coal), dok je njegova autorica stručnjakinja Vlatka Matković Puljić iz organizacije HEAL.

Šesnaest termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu

Šesnaest zastarjelih termoelektrana na ugljen u zemljama Zapadnog Balkana predstavljaju zdravstveno i ekonomsko opterećenje za cijelu Evropu, pri čemu većinu zdravstvenih posljedica i troškova tog zagađenja snose građani Evropske unije, zaključak je ovog izvještaja.

Nova analiza utemeljena je na usuglašenoj metodologiji Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i Evropske komisije. Ona pokazuje da zagađenje zraka iz termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu svake godine dovodi do 3900 preuranjenih smrti, 8500 slučajeva bronhitisa kod djece, kao i do drugih kroničnih oboljenja, čime se u Evropi prouzrokuje do 11,53 milijardi eura ukupnih zdravstvenih troškova.

Stare, neefikasne i tehnološki nezadovoljavajuće termoelektrane Zapadnog Balkana svake godine emitiraju nevjerovatne količine zagađujućih materija u zrak, ističe se u izvještaju. Samo u 2016. godini, njih 16 je ispustilo u zrak količinu sumpornog dioksida (SO2) usporedivu s količinom ispuštenom iz ukupno 250 termoelektrana u Evropskoj uniji. Nivo zagađenja sitnim česticama i dušikovim oksidima jednako je alarmantan.

Utjecaj na Hrvatsku

Zagađenje zraka iz ovih termoelektrana se ne zadržava unutar granica Zapadnog Balkana nego prelazi i granice članica Evropske unije, uključujući i Hrvatsku. To je, prema dostupnim podacima, dovelo do više od dvije hiljade preuranjenih smrtnih slučajeva, te sveukupno 36.400 dana tijekom kojih su djeca trpjela simptome astme, procijenjenih 1418 bolničkih prijema i preko 600 hiljada izgubljenih radnih dana. Zemlje članice Evropske unije također podnose i veći dio zdravstvenih troškova, i to po procjenama oko 6 milijardi eura, dok je teret zagađenja zraka iz termoelektrana koji podnose zemlje Zapadnog Balkana procijenjen do 3,64 milijardi eura - i to godišnje.

Hrvatska je jedna od najviše pogođenih zemalja u regiji te hrvatski građani itekako osjete posljedice rada termoelektrana na ugljen sa Zapadnog Balkana. Prema podacima iz ovog izvještaja, u Hrvatskoj su se tokom 2016. godine dogodila 164 slučaja preuranjenih smrti zbog prekomjernog zagađenja zraka koje dolazi iz termoelektrana na ugljen sa Zapadnog Balkana. Troškovi zdravstvenih utjecaja termoelektrana na ugljen na Zapadnom Balkanu su u 2016. godini iznosili između 251 i 478 miliona eura, što je od 8 do 14 posto sveukupnih zdravstvenih troškova za tu godinu.

U izvještaju se ističe i kako bi vlada Republike Srpske i Evropska unija trebale hitno reagirati zbog zagađenja koje u Hrvatsku dolazi iz termoelektrana na teritoriju RS-a.

Najveći europski zagađivač sumpornim dioksidom u Evropi je termoelektrana iz Srbije

Najveći zagađivač zraka sumpornim dioksidom u cijeloj Evropi je termoelektrana Kostolac B iz Srbije, koja je u 2016. godini izbacila 128 hiljada tona SO2 u atmosferu.

Slijedi je termoelektrana Ugljevik u Bosni i Hercegovini tj. Republici Srpskoj, a treća je opet termoelektrana iz Srbije, Nikola Tesla A. Četvrta je termoelektrana Kakanj u Federaciji BiH, peta Kostolac A (Srbija), šesta Nikola Tesla B (Srbija), sedma termoelektrana Tuzla (BiH), osma termoelektrana u Bitoli (Makedonija), a ostala mjesta u top tenu najvećih europskih zagađivača sumpornim dioksidom popunjavaju termoelektrane iz Poljske i Bugarske.

I na mjestima od 11. do 20. se većinom nalaze termoelektrane u regiji, poput onih u Gackom (BiH) i Kolubari (Srbija).

Za detalje o samom izvještaju novinari Indexa su se obratili njegovoj autorici Vlatki Matković Puljić, koja ističe da podaci o emisijama dolaze iz baze podataka Evropske Agencije za Okoliš (za emisije u Srbiji), iz nacionalnih agencija ili od termoelektrana (za emisije u BiH, Kosovu, Sjevernoj Makedoniji i Crnoj Gori).

Kako može pomoći Evropska unija

U izvještaju se od Evropske unije traži da se snažnije angažira oko ove tematike i pomogne zemljama Zapadnog Balkana. Na koji način bi Evropska unija mogla pomoći u tom procesu dekarbonizacije pitali smo Matković Puljić.

"EU već pomaže kroz EU fondove i tehničku pomoć, a može više doprinijeti u budućnosti. EU fondovi mogu financirati npr. mjere poticanja na korištenje i obnovljivih izvora energije, proizvodnje opreme za obnovljive izvore, mjere energetske učinkovitosti, provedbu EU direktive, zatvaranje termoelektrane i rudnika i revitalizaciju rudarskih područja. Povoljni kredite Europske Investicijske Banke mogu također doprinijeti za veće projekte. A da bi to funkcioniralo, zemlje moraju pokazati interes i pokrenuti takve projekte, što je trenutno najveći izazov, jer i dalje se previše koncentriraju na izgradnju novih termoelektrana na ugljen, barem u BiH, Kosovu i Srbiji", ističe autorica izvještaja.

Mogu li se i kako kompenzirati radna mjesta koja će biti izgubljena u tom procesu, zanimalo nas je.

Sektor obnovljive energije nudi više radnih mjesta

"Da, novi izvori energije i pogotovo energetska učinkovitost trebaju također radnike. U EU je zaposleno oko 1,2 miliona ljudi u sektoru obnovljivih energija, dok je u sektoru ugljena zaposleno tek oko 237 hiljada ljudi, od kojih oko pola u Poljskoj", navodi Matković Puljić, koja smatra da su obnovljive energije budućnost.

Termoelektrane na ugljen, odnosno energetika, jedan su od rijetkih ekonomski isplativih sektora u susjednoj BiH. Zatvaranje termoelektrana u Tuzli, Kaknju i Ugljeviku predstavljalo bi društveno-ekonomsku katastrofu za ta mjesta. Kako gleda na taj aspekt problematike zagađenja, zanimalo nas je.

Cijeli izvještaj i ostatak teksta možete pročitati OVDJE.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)