Izvor: Dnevni-list.ba

Raznorazni državni harači, povećanje trošarina na naftne derivate, neuređeno tržište, uvozni lobiji i mnoge čega još stanovništvo Bosne i Hercegovine i službeno je dovelo u situaciju da je sindikalna potrošačka košarica u februaru premašila dvije hiljade maraka.

Tačnije, prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH ona iznosi 2.019,80 maraka, a prosječna plaća u Federaciji 914 maraka, što znači da niti dvije plaće nisu dovoljne četveročlanoj porodici da podmiri osnovne mjesečne troškove. Ukoliko pak znamo da više od 426 tisuća zaposlenih u BiH prima plaću od oko 600 maraka (ukupno je u zemlji zaposleno 816.465 osoba) slika daljnjeg propadanja standarda je potpuna. Kako to u BiH inače i biva, pored navedenih podataka domaće vlasti se hvale velebnim ekonomskih postignućima a za te potrebe friziraju i šminkaju statističke podatke.

Najviše novca za prehranu

Iz SSS BiH napominju da je prilikom izrade sindikalne potrošačke korpe u obzir uzeta prosječna plaća isplaćena u FBiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednjoškolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Važno je naglasiti da je podatak o isplaćenoj plaći za decembar 2018., jer je to posljednji podatak koji je Federalni zavod za statistiku do danas zvanično objavio. Pokrivenost sindikalne potrošačke korpe prosječnom plaćom je 46,6 posto.

Samu potrošačku korpu čine kategorije: prehrana (sa sudjelovanjem 38,7 posto), stanovanje i komunalne usluge (15,4 posto), higijena i održavanje zdravlja (5,7 posto), obrazovanje i kultura (12,5 posto), odjeća i obuća (14,9 posto), prijevoz (6,8 posto), te održavanje domaćinstva (5,9 posto).

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz tri trgovačka centra za 84 artikla. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojeni su troškovi za devet stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest stavki.

Zajamčena minimalna plaća

S obzirom na gore navedene podatke, kao i činjenici da smo već godinama među najsiromašnijim zemljama Europe, demografski kolaps bio je samo pitanje vremena. U globalnom i digitalnom svijetu malo tko želi životariti sa plaćom od 600 maraka i gledati kako se iz dana u dan političke elite i njihovi poslušnici bjesomučno bogate. Istovremeno, planova oporavka nema ali zato ima oprobanih opravdanja – za sve u ovoj zemlji kriv je netko drugi, domaće elite nikako. I dalje je najlakše posijati sjeme podjela, a ne ekonomskog oporavka i uspostave pravne države kako bi smo barem pokušali smanjiti intenzitet odlazaka.

Socijalnog dijaloga nema čemu svjedoči i pismo glavne tajnice Međunarodne konfederacije sindikata Sharon Burrow koje je na zahtjev predsjednika SSS BiH Selvedina Šatorovića, uputila federalnom premijeru Fadilu Novaliću zbog prekida socijalnog dijaloga i nepostojanja propisa kojim se jamči minimalna plaća radnicima u FBiH. U pismu je premijer upozoren da nepostojanje propisa kojim se jamči najniža cijena rada predstavlja izravno kršenje Konvencije 131. Međunarodne organizacije rada, koja predstavlja sastavni dio Ustava BiH. Glavna tajnica najveće svjetske sindikalne organizacije, koja predstavlja 175 miliona radnika širom svijeta, pozvala je vlasti da se uključe u istinski socijalni dijalog i osiguraju da svi radnici u BiH imaju zajamčenu minimalnu plaću i poštovanje njihovih radnih prava u skladu sa Općim kolektivnim ugovorom.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)