Hronične nezarazne bolesti (kardiovaskularne bolesti, maligne neoplazme, dijabetes, hronične opstruktivne bolesti pluća) vodeći su uzroci obolijevanja, ali i smrtnosti kako u svijetu tako i u BiH, odnosno Federaciji BiH.

- Tri četvrtine uzroka smrtnosti u Federaciji BiH su hronične nezarazne bolesti, kao što su kardiovaskularne i maligne bolesti, što govori o potrebi provođenja sveobuhvatne akcije u cilju prevencije tih bolesti, a koje nisu samo u sektoru zdravstva, nego zahtijevaju multisektorski pristup - izjavio je u ponedjeljak u Mostaru stručni savjetnik za odnose s javnošću Federalnog ministarstva zdravstva Zlatan Peršić uoči predstavljanja Akcijskog plana za prevenciju i kontrolu hroničnih nezaraznih bolesti u FBiH za razdoblje 2019. - 2025.

Prema njegovim riječima, nastanak navedenih bolesti veže se prije svega za osobne faktore rizika, ali i genetske predispozicije, kao i okolišne faktore.

- Sve je to bio razlog da se donese jedan ovakav dokument koji će definirati akcije koje trebamo uraditi u narednom razdoblju, a koje su pretpostavke za prevenciju ovih bolesti i za njihovu bolju kontrolu - kazao je Peršić.

Akcijski plan pripremila je radna skupina Federalnog ministarstva zdravstva, uz potporu projekta "Jačanje i unapređenje modernih i održivih javnozdravstvenih strategija, kapaciteta i usluga za poboljšanje zdravlja stanovništva u BiH", a koji podržava Vlada Švicarske i realizira Ured Svjetske zdravstvene organizacije u BiH.

U radnoj skupini sudjelovao je i ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH Davor Pehar koji je kazao kako je Akcijski plan okvir za čitav niz aktivnosti koje bi u konačnici trebale imati za cilj smanjenje broja oboljelih od kroničnih nezaraznih bolesti, samim tim smanjiti i broj umrlih.

- Hronične nezarazne bolesti su problem broj jedan za sve zdravstvene sustave u svijetu pa tako ni Federacija BiH nije pošteđena od epidemijskog oblika pojavnosti tih bolesti - kazao je Pehar i naglasio kako zdravstvo nije samo pod patronatom Ministarstva zdravstva nego se niti jedan segment društvenog djelovanja ne može izuzeti od utjecaja na zdravlje i zdravstveni status građana.

Naglasivši važnost ishrane djece od samo rođenja, Pehar je ukazao i na rizične stilove života, od čega konzumiranje cigareta i alkohol zauzimaju prvo mjesto.

- Prema zadnjem istraživanju koje je radio Federalni zavod za javno zdravstvo, preko 40 posto našeg odraslog stanovništva puši, a veliki broj i mladih ima iskustva s cigaretama. Naročito je izraženo pasivno pušenje, a tu je i prekomjeran broj osoba koje uživaju u alkoholu - kazao je Pehar i poručio kako bi Akcijski plan u konačnici trebao dovesti do toga da ljudi žive bolje, duže i zdravije.

Voditelj Ureda Svjetske zdravstvene organizacije za BiH Victor Olsavszky napomenuo je kako ta organizacija već godinama radi na najboljim iskustvima europskih zemlja kada su u pitanju kronične nezarazne bolesti te da su ta iskustva, odnosno najbolje prakse, donijeli u BiH kako bi se sačinio Akcijski plan.

- Naša suradnja nije išla samo u jednom smjeru jer smo mi također naučili dosta iz iskustva stručnjaka i ljudi u Bosni i Hercegovini. Mi smo mogli naučiti i prenijeti puno o vašem iskustvu s pušenjem jer tu ste zasigurno jedna od najlošijih zemalja u Europi, ali smo s druge strane mogli naučiti puno iz vašeg iskustva o višedisciplinarnim timovima koji kod vas godinama rade u domovima zdravlja - kazao je Olsavszky.

Također je istaknuo kako je bitno da se u zdravstveni sustav uključe i drugi dijelovi cjelokupnog sustava, odnosno i druga ministarstva i institucije jer, kako je kazao, prevencija i kontrola nisu monopol samo Ministarstva zdravstva.

(FENA/md)