Suđenje Adnanu Mrkvi, Amelu Ćapinu, Adisu Biberoviću i Arifu Malićiju te pravnim osobama - "Mrkva" d.o.o. Sarajevo i "Mrkva Group" d.o.o Sarajevo, koji se terete za organizirani kriminal u vezi s poreznom utajom i pranjem novca, nastavljeno je danas u Kantonalnom sudu Sarajevo (KSS) unakrsnim i direktnim ispitivanjem svjedoka optužbe - Hasana Salihagića i Mirka Baste. 

Svjedok Salihagić, bivši dostavljač koji je oko tri godine radio u poslovnici Mrkva Groupa na Kovačićima, potvrdio je u direktnom ispitivanju kako su narudžbe koje je razvozio nekada imale fiskalni račun, a nekada nisu, kao i da je dnevni promet koji je kao dostavljač ostvarivao iznosio oko 500 KM, a da se ukupan dnevni promet poslovnice 'kretao' od 1.500 do 2.000 KM. 

Naveo je kako tokom prve godine radnog angažmana nije bio prijavljen, a kasnije dvije godine jeste, te da je plaća dostavljača iznosila sedam posto od prometa, odnosno oko 700 KM.   

Ostatak iskaza odnosio se na detalje u vezi s dobavljačima, te je svjedok podsjetio na nazive  firmi od kojih su nabavljani meso, somuni, sokovi i druge potrebštine, navodeći da je i sam po nalogu konobara ili šefa poslovnice ponekad sokove plaćao kešom iz ostvarenog dnevnog pazara. 

Naveo je, također, kako je novac (dnevni promet) predavao konobaru koji ga je potom  slao u kancelariju na Vracama, te da, prema njegovim saznanjima, Poreznoj upravi nije prijavljivan cjelokupan promet.    

Svjedok je u unakrsnom ispitivanju (odgovarajući na pitanja odbrane) potvrdio kako je radio isključivo kao dostavljač narudžbi, odnosno da nije bio u kontaktu/komunikaciji s Poreznom upravom i da lično ne zna šta i na koji način se prijavljuje ostvareni promet, te da mu nije poznat način rada u kancelariji na Vracama, odnosno da ne zna da li je i na koji način naknadno fiskaliziran dio za koji prethodno nisu izdati računi. 

Svjedočenje Baste, koji je oko deset godina zaposlen kao dostavljač kod Mrkve, odnosilo se na gotovo iste okolnosti, budući da je i ovaj svjedok uglavnom angažiran u poslovnici na Kovačićima. 

Kazao je kako je većina zaposlenika bila uredno prijavljena, nakon jedan, dva ili tri mjeseca rada, koji je okarakterizirao kao probni, ali i da je bilo onih koji nisu željeli biti prijavljeni, ilastrirajući to primjerom jednog penzionera, koji je bio radno angažiran. 

I taj svjedok je potvrdio da je plaća vezana za procenat, podsjećajući da je jedan, veći dio (na koji su plaćani doprinosi), isplaćivan putem bankovnog računa, a da je drugi, oko 200 KM na ime toplog obroka i 50 KM za prijevoz, dobivan 'na ruke', odnosno u koverti koje je, najčešće, donosio Ermin Špilja (ranije sklopio Sporazum s Tužiteljstvom). 

Svjedok je u unakrsnom ispitivanju, također, kazao da ne zna šta ulazi u troškove, odnosno da li se, šta i na koji način naknadno fiskalizira, navodeći i da se dešavalo da se dostavljač iz određenih razloga vrati s hranom (narudžbom).           

S obzirom na to da su se iskazi svjedoka, unekoliko, razlikovali od ranije datih u Tužiteljstvu, zastupnik optužbe im je predočio zapisnike kako bi se razjasnile određene razlike, a nakon završetka svjedočenja zapisnici u vezi s ranije datim iskazima su uloženi u sudski spis. 

Optužnica, Adnana Mrkvu tereti da je organizirao grupu koja je od početka 2012. do kraja 2015. godine, izbjegavanjem plaćanja poreza i doprinosa te pranjem novca, oštetila budžete i vanbudžetske fondove u Federaciji BiH za najmanje 3.357.938 KM.
  

Kako se u optužnici navodi, Adnan Mrkva i Amel Ćapin koristili  su novac iz "crne blagajne" za finansiranje vlastitih i potreba svojih porodica te su utajom poreza izbjegli plaćanje poreza u iznosu od najmanje 3.357.938 KM, koliko su stekli protupravne imovinske koristi.
  

Naredno ročište u tom predmetu zakazano je za 21. februar.

(FENA/dg)