Članovi porodica, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti na svim nivoima u BiH, predstavnici boračkih i drugih udruženja, te građani Sarajeva okupili su se danas na pijaci Markale gdje su položili cvijeće i odali počast ubijenim žrtvama stradalim na ovom mjestu prije 25 godina.   

Na današnji dan, prije 25 godina, s agresorskih položaja koji su se nalazili na području Mrkovića, ispaljena je minobacačka granata kalibra 120 mm od koje je na pijaci Markale smrtno stradalo 68 osoba, dok ih je 142 teže i lakše ranjeno. 

Cvijeće na spomen obilježje položio je i član Predsjedništva BiH Željko Komšić koji je kazao novinarima da vrijeme prolazi, a ništa manje ne boli. 

- Svi mi, bar ljudi koji su se ovdje okupili, dobar dio građana Sarajeva, pamti taj trenutak i gdje se nalazio kada se desio ovaj zločin na Markalama i svi mi nekako imamo svoje priče vezane za taj trenutak - kazao je Komšić. 

Sigurno su, dodaje on, najteže i najtragičnije priče porodica koje su izgubile svoje najbliže ovdje, ljudi koji su ostali invalidi, koji su ranjeni, povrijeđeni. 

- Kako godine prolaze čovjek misli da će ta bol biti manja, ali postoje dani u godini, a ovo jeste jedan od tih dana, koji čovjeka jednostavno vraćaju u to vrijeme i sve što je prošao. Onda se pitate šta dalje, kako dalje? Morate naći snage da se ide dalje. Ovo ne zaboraviti, a naći snage da se od ove zemlje i od ovog grada pravi nešto ljepše i bolje - smatra Komšić.                 

Kaže da se generacija kojoj on pripada bori i sa takvim sjećanjima, a i sa potrebom da se ide dalje, te dodaje da „nisu to jednostavne ljudske borbe“. 

- Ali poruka je, nemojmo ovo zaboraviti i nastavimo dalje, jer tako mora biti zbog djece koja dolaze - kazao je Komšić. 

Prisutnima na obilježavanju 5. februara - Dana sjećanja na sve poginule građane Sarajeva u periodu od 1992-1995. godine i 25. godišnjice stradanja građana na pijaci Markale, obratio i premijer Kantona Sarajevo Edin Forto, koji je kazao da je na današnji dan prije 25 godina bio 200 metara dalje od ovog mjesta, na „Čeki“. 

- Dogovorio sam se sa svoja četiri druga da idemo na piće. Jedan od mojih drugova upravo je došao iz smjene sa linije, dobio je sledovanje cigareta i rekao je „dobio sam ove cigarete, hajmo mi ovo na Markale prodati i idemo na piće“. Dok smo se tu okupljali čula se eksplozija i mi stojimo kao da se ništa nije desilo - prisjetio se Forto tog tragičnog dana. 

Međutim, dodaje on, nakon nekoliko minuta počela su prolaziti vozila koja su u gepecima prevozila ranjene i žrtve. 

- Rekli smo „sigurno je to tu negdje puklo, nećemo sada tamo, hajmo negdje drugo“. Vratili smo se u svoj kvart. Tek poslije smo saznali šta se desilo. Ono što se uvijek možemo zapitati kada je vezano sjećanje na ovaj događaj, čime smo mi zaslužili koji smo stajali 200 metara dalje da sada ovdje polažemo cvijeće, a ovi ljudi su poginuli ničim izazvani, civili, u potrazi za svakodnevnim potrepštinama. Ničim nismo to zaslužili – kazao je Forto. 

Zbog toga, dodao je on, imamo jednu obavezu, kao građani koji su preživjeli strahote, da stvari nazovemo pravim imenom. 

Istaknuo je da se u naprednim društvima nasumično ubijanje civila zove fašizam. 

- Ovdje se dogodio fašizam. Mi imamo obavezu da tu borbu protiv fašizma nastavimo. Jer čak i ako imamo dane u maju kada slavimo pobjedu nad fašizmom, mi vrlo dobro znamo da fašizam nije pobijeđen, da je to jedna borba koja će trajati dok smo živi. To je obaveza nas koji smo imali sreću da ostanemo živi - istaknuo je Forto. 

Prisutnima se obratila i predsjednica Unije civilnih žrtava rata Kantona Sarajevo Senida Karović, koja je kazala da se danas navršava četvrt vijeka od najbrutalnijeg masakra tokom agresije na najveći logor koji se zvao grad Sarajevo. 

Istaknula je da je razaranje grada Sarajeva i masovno ubijanje i ranjavanje nedužnih civila „period koji je trajno obilježio naše živote“. Opsada grada Sarajeva je najduža u modernoj historiji, trajala je 1.479 dana.  

Po njenim riječima, pijaca Markale je simbol sjećanja na sve ubijene i ranjene građane grada Sarajeva u periodu agresije i opsade od 1992. do 1995. godine. 

Sjećati se, istaknula je ona, znači ne zaboraviti. 

- Nemojte zaboraviti. Nedajte da zaborav prekrije mrtve, jer njihovi životi su utkani u temelje naše jedine države Bosne i Hercegovine i kao takvi moraju nam biti opomena da pamtimo i ne zaboravimo - poručila je Karović.     

Dok su brojne delegacije polagale cvijeće na spomen obilježje na pijaci Markale, pročitana su imena 68 žrtava koje su ubijene na tom mjestu prije 25 godina: Senad Arnautović, Ibrahim Babić, Mehmed Baručija, Ćamil Begić, Emir Begović, Vahida Bešić, Gordana Bogdanović, Vaskrsije Bojinović, Muhamed Borovina, Faruk Brkanić, Sakib Bulbul, Jelena Čavriz, Almasa Čehajić, Zlatko Čosić, Alija Čukojević, Verica Ćilimdžić, Smilja Delić, Ifet Drugovac, Dževad Durmo, Fatima Durmo, Kemal Džebo, Ismet Fazlić, Vejsil Ferhatbegović, Dževdet Fetahović, Muhamed Fetahović, Ahmed Fočo, Majda Ganović, Isma Gibović, Rasema Hasanović, Alija Hurko, Mirsada Ibrulj, Mustafa Imanić, Rasema Jažić, Razija Junuzović, Hasija Karavdić, Mladen Klačar, Marija Knežević, Selima Kovač, lbro Krajčin, Sejda Kunić, Jozo Kvesić, Numo Lakača, Ruža Malović, Jadranka Minić, Safer Musić, Nura Odžak, Mejra Orman, Hajrija Oručević, Seid Prozorac, Smajo Rahić, Igor Rehar, Sabit Rizvo, Zahida Sablja, Nedžad Salihović, Hajrija Smajić, Emina Srnja, Džemo Subašić, Šaćir Suljević, Hasib Šabanović, Ahmed Šehbajraktarević, Bejto Škrijelj, Junuz Švrakić, Pašaga Tihić, Munib Torlaković, Ruždija Trbić, Džemil Zečić, Muhamed Zubović i Senad Žunić.

(FENA/dg)