Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić održao je danas predavanje u Ljubljani na temu "Proces EU i NATO integracija u BiH" - piše Oslobodjenje. 

Na početku je podsjetio, šta je to Evropska unija i kada i kako se rodila ideja za njeno stvaranje.

Ekonomski kriteriji

- EU je osnovana potpisivanjem sporazuma u Maastrihtu čime je EU postala zajednica. Prvobitno je bilo tu šest zemalja, a taj broj je kasnije rastao. Politički kriteriji, podsjećanja radi, tiču se i odnose na nekoliko elemenata. Ekonomski kriteriji se tiču funkcionalne i tržišne prvirede u zemlji koja želi da bude član EU i mora biti dovoljno kapacitirana da se nosi sa konkurencijskim izazovima tržišta EU. Administracioni kriteriji kažu da mora postojati takva sposobnost zemlje da može biti prihvatiti sve što nosi EU, dodao je u uvodu predavanja Komšić.

- Za zemlje Zapadnog Balkana ovi kriteriji su nešto modificirani. Politički kriteriji su ostali isti, ali je ekonomski kriterij modificiran. Sasvim je jasno zašto je Johaness Hahn kazao da BiH sa Dejtonskim političkim modelom ne može postati kandidatom za EU jer odudara od suštine, istakao je Komšić.

Naglasio je da je EU zasnovana na zaštiti građanskih prava kao pojedinaca.

- Treba napomenuti da je EU temeljena na zaštiti građanskih prava nas kao pojedinaca, a ne na zaštiti prava kolektiviteta kao što se to pokušava prezentirati. Ja ne želim, vodeći računa o mjestu gdje se nalazim kao i o poziciji i funkciji, ne želim pominjati intervencije susjednih zemalja. Neki zvaničnici su išli tako daleko da su željeli proglasiti cijelu situaciju u BiH i nazvali državu "slučajem". Ne može BiH biti slučaj, tvrdi Komšić.

Napomenuo je da vladavina prava podrazumijeva sistem koji će se efikasno boriti protiv korupcije i kriminala.

- Vladavina prava znači da ovdje mora postojati sistem koji će se efikasno boriti protiv korupcije i kriminala, što u BiH trenutno nedostaje. Postoji mnogo političkih struktura u BiH koji jedan od temeljnih principa EU kao što je vladavina prava žele zapostaviti da bi zadržali svoju poziciju i svoju moć.

Pomoć EU

- Ko je promicatelj evropskih vrijednosti? Ko šta želi? Koji su motivi da se političari opredjeljuju za EU? To su posebna pitanja. Ima onih koji zaista žele u EU, ima onih koji EU žele da bi zadržali poslove misleći da će EU pristati da se kocka sa vlastitim principima na kojima se zasniva, dodao je Komšić.

Rekao je i da izlaz iz cijele situacije vidi u iskrenoj pomoći evropskih institucija.

- Standarde znamo. Trebamo stavove. Nema duplih standarda, koji se mijenjaju od evropskih zvaničnika. Očekujem od institucije od EU da znaju da prepoznaju snage koje su posvećene evropskom putu BiH, a ne da nam govore "to je vaša stvarnost". Sa takvom filozofijom nigdje necemo stići. Nama je da se izmaknemo iz ovog blata i da napravimo dobru zemlju, istaknuo je Komšić.

Član Predsjedništva BiH rekao je da je u Bosni i Hercegovini rat završen, ali da se još uvijek nije odustalo od ratnih ciljeva, te da je zbog toga EU i NATO jedina sigurna luka za Bosni i Hercegovinu, da ne razmišlja, kako je rekao, hoće li svako drugu generaciju u BiH zahvatiti neki novi sukob.

- Ako se sada propusti ta šansa, ko zna šta će se poslije dešavati, rekao je Komšić.

Na pitanje kakva je pozicija Hrvatske u odnosu na BiH i kakva je zvanična politika, kazao je:

"Moj je utisak da se zvanična politika Hrvatske prema BiH ne kroji u Zagrebu, nego u zapadnom Mostaru oko grupe ljudi okupljenim oko Dragana Čovića. Jednom se to zove HDZ, drugi put HNS. Meni se čini da je dio vlasti u Zagrebu u nekoj vrsti talačkog odnosa u odnosu na politiku Čovića. Sve ono što se prezentuje iz Zagreba je kreirano u Mostaru. Zašto je to tako? Dalo bi se razgovarati. Neke informacije imamo mi koji se bave politikom, neke tužilaštvo, a nije moje da ih iznosim. Jedini normalan put je da razgovaramo i sarađujemo, sve ostalo je po meni nezrela politika, samoubilačka politika. Svi ti silnici koji su u jednom trenutku mislili da mogu dobiti nešto na silu, su završili u Hagu".

Govoreći o putu BiH ka NATO, rekao je:

"Izlazna strategija je da se godišnji Akcioni plan za članstvo u NATO shvati kao tehnička stvar a ne kao politička, a da se taj plan preda strukturama i da oni kažu da li je to dovoljno, a mi smo od toga, nažalost napravili veliki problem. Zapravo, godišnji Akcioni plan se pretvorio u politički problem, zaključio je član Predsjedništva BiH.

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)