Novi premijer Kantona Sarajevo, istaknuti član Naše stranke, Edin Forto, uoči preuzimanja nove funkcije odgovarao je na aktuelna i direktna pitanja DEPO Portala, od rješavanja gorućeg probema u KS - zagađenja zraka - do realizacije konkretnih projekata koje je započela prethodna Vlada, ali i obećanja koje je građanima ovog kantona nudila stranka kojoj pripada.

Budućeg premijera pitali smo i zašto se Naša stranka, na neki način, odrekla Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade, te da li je to bila cijena za premijersku poziciju? 

Pitali smo ga i ko će činiti novu Vladu KS, odnosno koje ministre bi volio da ima uz sebe tokom četverogodišnjeg mandata? Evo kako je novi premijer odgovarao na naša pitanja...

Razgovarala: Maja RUČEVIĆ

Gospodine Forto, budući da uskoro preuzimate funkciju premijera Kantona Sarajevo, a da ste već ranije, u više navrata, ispred Naše stranke najavili da ćete riješiti trenutno zastrašujući problem u KS - zagađenje zraka, možete li nam precizirati koji su prvi koraci koje ćete na toj poziciji poduzeti što se tiče ove dugogodišnje muke glavnog bh. grada? I kada bi građani mogli osjetiti prve rezultate? 

Poslovica kaže, ako želite izaći iz rupe, prvo morate prestati kopati. Naše "kopanje" u slučaju kvaliteta zraka je ignorisanje ovog akutnog stanja. U sporazumu koje je grupa od šest stranaka potpisala i objavila stoji "Provođenje radikalnih mjera s ciljem podizanja kvalitete životne sredine, smanjenja onečišćenja zraka i sprečavanja drugih ekoloških rizika". Namjerno smo imali taj odabir riječi, jer smo svjesni da ovaj problem mora postati prioritet. Prvo moramo upostaviti dijagnozu pokretanjem studije o izvoru zagađenosti u zraku. Moramo vidjeti u kojoj mjeri je zagađenje od saobraćaja, individualnih ložišta i ostalih izvora. Nakon uspostave dijagnoze, bit će lakše odrediti adekvatne mjere. Ono što već znamo je da trebamo podići svijest javnosti o problemu, potaknuti stanovništvo da pređe na ekološki prihvatljivije i zdravije energente i dovrši utopljavanje domova, efikasnije regulisati saobraćaj, i, naravno, brže reagovati kada dođe do epizoda upozorenja i uzbune. 

I kada bi građani mogli osjetiti prve rezultate tih mjera? 

Ne postoji brzo rješenje za ovaj problem, ali u jednom mandatu se mnogo može učiniti.

Svjedoci smo alarmantnih podataka o istom pitanju, a situacija je u Sarajevu svake godine ista, pa i gora. Sjednice se sazivaju svake godine, na njima uglavnom ponavljanje istog - potreba za dugoročnom strategijom. Odlazeća Vlada, na čelu sa premijerom Ademom Zoljom, čak negira podatke određenih mjerenja, tvrdeći da zrak nije "tako zabrinjavajuće" zagađen. Kako komentirate takve izjave i uopće takav odnos prema problemu koji konstantno ugrožava živote stanovnika ovog grada? 

 
Gospodin Zolj je govorio o mjerenjima iz Američke ambasade, poredeći ih sa mjerenjima kantonalnih institucija. Tačno je da Američka ambasada na drugi način tretira obradu podataka mjerenja, ali je tačno i to da imamo vrlo loš zrak. Ako nam je mjera zrak koji smo udisali sedamdesetih, onda nije toliko loš. Ali ako nam je mjera zrak koji udišu građani Evropske Unije, onda smo na dnu. Nema nikakve dvojbe da moramo napraviti iskorak na ovom polju. Američka ambasada i mediji koji prenose njihova mjerenja nisu problem. Oni samo ukazuju na problem. Imali su namjeru podići svijest građana i uspjeli su. Hvala im.

U posljednje vrijeme, u jeku zabrinjavajuće sitaucije zbog zagađenja zraka, često se čuju javne pritužbe građana da u Sarajevu niču investicije koje naprosto uništavaju 'zelena pluća grada'. Budući da se u javnosti o tome ne zna skoro ništa, nameće se logično pitanje da li su sva luksuzna naselja koja se sve češće grade doista uništile oaze  čistog zraka i imaju li takve gradnje sve potrebne dozvole nadležnih institucija za te lokacije? Mogu li se i kako ti investicijski projekti bolje i preciznije kontrolirati?

Ne znam na koja luksuzna naselja mislite. Problem gradnje postoji. Čini se da su urbanistički standardi urušeni, jer je postalo normalno da pojedini načelnici izdaju građevinske dozvole zanemarujući javni interes. U slučaju stambene gradnje javni interes jeste zagađenost zraka, ali i društvena infrastruktura, škole, parkovi, igrališta, priključne saobraćajnice i sve ono što razlikuje ugodno od ružnog naselja. Potrebno je vratiti struku u opštine i pomoći im da izbalansiraju privatni i javni interes. Mi nikad nećemo biti protiv privatnih investicija, ali kad govorimo o gradnji, želimo bolju zaštitu javnog interesa.

Možete li prokomentarisati dosadašnje aktivnosti svog prethodnika Adema Zolja, pa i prije njega Elmedina Konakovića? Tokom njihovih mandata najavljivano je nekoliko kapitalnih projekata poput rekonstrukcije puteva, tramvajske pruge, vodovodne mreže, reforme zdravstva i obrazovnog sistema... Za kraj ove godine odlazeći premijer Zolj najavio je tako i izgradnju nove tramvajske pruge, od Ilidže do Hrasnice. Da li je to bilo samo predizborno obećanje ili realan projekat koji će se ostvariti tokom Vašeg mandata?

Ne bih komentarisao odlazeću vlast. Ako već postajemo dio vlasti, nećemo se i dalje ponašati kao opozicija. Ne želimo kritikovati, već raditi. Što se tiče tramvajske pruge za Hrasnicu, koliko znam, projekat je u izradi i mi ćemo rado pristupiti izgradnji. Generalno, zalagat ću se za širenje infrastrukture na kojoj može djelovati državni javni prijjevoz.

Što je ostvareno od drugih poprilično ambicioznih najava, a na kojim od najavljenih projekata ćete nastaviti raditi i šta su prioriteti za realizaciju? 

Rado ćemo nastaviti sve što je javni interes, iako su to projekti prethodnih vlada, poput izgradnja Prve transverzale i obnove mreže vodosnabdijevanja. Kada govorimo o ulaganju u infrastrukturu, ne želimo projektima davati stranački pečat. Sve ostaje građanima, ko god da je pokretač.

Sarajevska politička šestorka nedavno je usvojila programski dokument od 29 mjera koje bi građanima trebale osigurati bolji život. Posebno ste istakli mjeru nulte tolerancije korupcije. Budući da znamo da je to u BiH jedan od gorućih problema koji će se znatno teže iskorijeniti, možete li preciznije pojasniti šta ta mjera podrazumijeva?

Imamo 29 principa, a mjera je 300. Princip o nultoj toleranciji na korupciju podrazumijeva nezavisno djelovanje Ureda za borbu protiv korupcije u skladu sa Etičkim zakonom koji ćemo usvojiti. Imat ćemo nekog da nas prati, a posao mu neće ovisiti o vladi.

Imamo u Kantonu Sarajevo i mnogo problematičnih javnih preduzeća. Jedno od njih je i JP ZOI'84. koje godinama posluje sa problemima, povremeno čak i na ivici skandala. Kako komentirate najnoviji "kiks" sa nespremnim stazama na Bjelašnici, ali i cjelokupnu situaciju oko ZOI-a, i šta bi se tu sve trebalo promijeniti?

Godinama govorimo o apsurdima u upravljanju kantonalnim firmama. Često smo navodili ZOI'84 kao primjer. Dobro upravljanje može ovu firmu dovesti u red. Radnici nikad nisu krivi. Uvijek je kriva uprava.  Pogledajte šta se desilo na Jahorini nakon što su sklonili stranačku upravu i doveli profesionalnce, kojima je struka upravljanje skijalištem. Ponuda na Bjelašnici se može preporoditi stručnim upravljanjem, a posebno mislim da ljetnu ponudu.

Još jedan problem koji svako malo 'bukne' pa se 'utiša', a predstavlja sramotu glavnog grada BiH, jeste veliki broj pasa lutalica na ulicama i nedostatak adekvatnih azila za prihvat životinja. Tu su i svjedočenja volontera o brutalnosti ljudi koji se navodno 'brinu' o njima u improviziranim azilima. Oni koji pak ostaju na ulicama često ujedaju i napadaju građane. Kanite li ovaj problem rješavati za vrijeme svog mandata i kako?

Zakon propisuje način uklanjanja agresivnih i bolesnih pasa. Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja je jedan od zakona u Bosni i Hercegovini, koji su usvojeni prije nego je obezbijeđena provedba. Nadležnost je primarno lokalna, a ne kantonalna, ali svi zajedno ćemo morati poraditi na sprovedbi zakona.

Kakav je Vaš stav po pitanju nezavidne bezbjednosne situacije u KS? Od svakodnevnih kriminalnih radnji, do ubistava i pucnjava na ulicama Sarajeva... A opet, izvještaji sa konferencija Skupštine KS i MUP-a ubjeđuju javnost da je situacija 'zadovoljavajuća' i da nema mjesta za paniku... Treba li nam potpuno drugačija strategija za rješavanje ovog problema koja bi brzo i efikasno mogla polučiti rezultate?

Čini se da je dolakom novog komesara stabilizirana situacija i da se donekle vratilo povjerenje građana u policiju. Ako govorite o svirepom ubistvu dvojice policajaca, nadam se da će ubice biti pronađene i kažnjene. Problem krađe automobila pretpostavlja organizirani kriminal gdje je puno bitnija koordinacija politicjskih tijela od djelovanja samo jedne kantonalne policije. Mi moramo više uraditi na saradnji policijskih organa, posebno sa Istočnim Sarajevom, kako bi stali u kraj ovom dugogodišnjem problemu.

Moramo se dotaći i problema obrazovnog sistema u KS, o čemu je Naša stranka mnogo polemisala prethodnih godina, a naručito tokom predizborne kampanje, zalažući se za brojne neophodne promjene u ovom segmentu. Stoga su mnogi ostali iznenađeni odlukom da Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade pripadne NiP-u, SBB-u i NBL-u. Zašto se Naša stranka, na neki način, odrekla ovog ministarstva? Da li je to bila cijena za premijersku poziciju, kako se ispotiha špekuliše u javnosti?   

Ko god da je ministar ili ministrica obrazovanja, potpisani sporazum decidno navodi 52 mjere, koje čine koncenzus svih potpisnica. Zbog toga i jesmo pravili ovaj program, kako bi raspodjela resora pala u drugi plan i kako bi bilo lakše praviti kompromise oko imenovanja. Mislim da smo to uspjeli.

I za kraj, možete li nam otkriti još neka moguća imena u Vladi KS, odnosno moguće buduće ministre? 

Nemam u ovom trenutku potvrđena imena...

Ipak, s kim biste Vi voljeli sarađivati tokom premijerskog mandata?

Volio bih raditi sa osobama spremnim da potisnu ego i rade za javno dobro. Volio bih da im primarni cilj bude ispunjenje potpisanih mjera u skladu sa pobrojanim principima iz našeg sporazuma. I, naravno, volio bih da u vladi imamo najmanje pet ministrica.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)