Poslije pomorskog sukoba između Rusije i Ukrajine istočno od poluostrva Krim, komentatori i političari na ruskoj državnoj televiziji sinoć su analizirali situaciju, pri čemu su se kroz njihove iskaze kao crvena nit provlačile riječi "Porošenko" i "izbori", jasno pokazujući kakve su namjere Rusije, piše "Frankfurter Allgemeine Zeitung" (FAZ).

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko, koji upravlja zemljom od kada je 2014. počeo sukob s Rusijom, 31. marta 2019. mora da izađe pred glasače.

- Zlurad ton, kojim ruski mediji izvještavaju o njemu, jasno pokazuje: on svakako nije favorit Moskve. Jedan od motiva ruske akcije vjerovatno je i da Porošenku oteža život - piše FAZ.

Odluka kijevskog parlamenta da uvede vanredno stanje mogla bi da baci sjenku na izbornu kampanju i dovede u pitanje legitimnost izbora, navodi list.

Najnoviji sukob otvara još jedno poglavlje u oružanom sukobu Rusije i "separatista" pod njenom kontrolom, s jedne strane, i Ukrajine, s druge strane, koji traje već pet godina. Najkasnije ljetos bilo je jasno da će Azovsko more, koje je Kerčkim moreuzom povezano s Crnim morem, postati novo poprište sukoba. Azovsko more ima samo jedan uzak prilaz ka Crnom moru, koji se nakon pripajanja Krima Rusiji sa obje strane nalazi pod kontrolom te zemlje.

Kada je u maju završena izgradnja mosta koji povezuje Rusiju s poluostrvom, prolaz trgovačkih brodova iz cijelog svijeta u Azovsko more dodatno je otеžan. Ukrajina već mjesecima apeluje na međunarodnu zajednicu, tvrdeći da Rusija krši zakon u Azovskom moru i uzajamni sporazum, prema kome obje zemlje mogu da koriste Azovsko more. Oni tvrde da su trgovački brodovi na ulazu u Azovsko more u posljednje vrijeme prinuđeni da čekaju i do sedam dana, te da ruski graničari nakon prolaza zadržavaju i pretresaju mnoge od tih brodova.

Ukrajina najviše strahuje da će zbog toga njene luke Mariupolj i Berđansk trpjeti štetu. Činjenica je da su ove luke još pijre nekoliko mjeseci donijele odluku o otpuštanjima radnika, odnosno skraćenju radnog vremena.

Porošenko je 2014. "pokvario" Putinov imperijalistički projekat

Još ljetos gotovo niko u Kijevu nije ozbiljno strepio od vojnih intervencija Moskve u Azovskom moru - u blizini separatističkih "narodnih republika" u Donjeckom basenu, piše FAZ. Da ipak ne bi bila potpuno nezaštićena, Ukrajina je u septembru započela izgradnju male pomorske baze u Berđansku. U oktobru je prebacila dva broda iz Crnog u Azovsko more, koje su Rusi pustili da prođu ispod krimskog mosta. U nedjelju, ruske vlasti (prema tvrdnjama Kijeva) nisu reagovale na zahtjev za prolazak još tri broda i započeo je sukob.

Postoji nekoliko stvari koje govore u prilog tezi da zategnuta situacija ide na ruku Moskvi, piše njemački list.

Porošenko je 2014. "pokvario" Putinov novi imperijalistički projekat i, potpuno u skladu s građanskim protestima na kijevskom Majdanu, ostao na kursu zbližavanja sa EU i NATO. Za par nedjelja Ukrajina će dobiti novu, autokefalnu pravoslavnu crkvu (nezavisnu od Moskve), a sve su to razlozi za destabilizujući uticaj Moskve.

Svjetska situacija je takođe povoljna: uticaj Angele Merkel, jedne od najvažnijih zagovornika Ukrajine oslabio je, Velika Britanija i Poljska, koje su nepovjerljive prema Rusiji, zaokupljene su rješavanjem sopstvenih problema, a Turska, koja je takođe bila nepovjerljiva prema Rusiji, poslije pokušaja puča 2016. skrenula je s kursa. U Vašingtonu, predsjednik i Kongres uporedo vode dvije različite politike prema Moskvi.

(Blic.rs, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)