Prethodne nastavke možete čitati ovdje

... 17. Etno i druge razlike - bogatstvo ili prokletstvo

"Nije istina da su razlike po sebi 'bogatstvo i snaga' - kako su nas oduvijek učili. Zapravo jesu, ali samo kada se stvarno angažujemo i razumijemo druge i drugačije. Et vice versa. Inače, razlike su slabosti koje razdiru društvo, države, saveze" - Ian Brenner, predsjednik Eurasia Group, kolumnist magazina TIME i profesor na Univerzitetu New York.

Bliža i dalja prošlost Starog kontinenta, sa ‘ratobornim Balkancima' prečesto u prvom ešalonu, prebogata je dokazima koji idu u prilog rečenoj sentenciji. Nažalost, ovo i u ratu i u miru vrijedi naročito za bivšu 'Republiku BiH', koja je po multietničkoj definiciji platila najvišu cijenu krvavog raspada SFR Jugoslavije, da se ne pominju njena ranija stradanja. Za kaznu, ista je u Daytonu (1995.) dobila veresiju od gotovog međunarodnog priznanja (1992.) i patrljak od originalnog imena punopravne članice OUN.

Od tada, decenijama ovdje nema unutrašnjeg konsenzusa oko ičega, osim dodataka za ovo ili ono armijama parlamentaraca po daytonskoj shemi - onih etno ili građanske provenijencije, sasvim nebitno. Istina, jednako su složni glede ni-po-živu-glavu donošenja ključnih zakona u domenu sukoba interesa, borbe protiv korupcije i ostatka pripadajuće palete - nezaobilazne za zemlje aspirante na 'euro-atlantskom putu'.

Mimo sav ostali svijet, dan danas u Cjelovitoj Hiljadugodišnjoj Našoj* ne postoje usaglašeni datumi i imena praznika na nivou 'državne zajednice' ili onih proglašenih od strane nadležnih u tzv. većem, odnosno manjem entitetu. 'Sve dok se njeni vanjski i unutrašnji neprijatelji ne zamore', ili prije obratno (!).

Budimo realni, koje pusto međusobno uvažavanje i pomirenje, ako jedni uporno negiraju presuđeni genocid u Srebrenici pred Međunarodnim sudom pravde, dok i jedni i drugi i treći slave, odlikuju individualna i/ili udružena zločinačka djela uključivo saučešće u genocidu, presuđena na 'neprijateljskom/političkom' Tribunalu u Den Haagu.

Nažalost, oktobarski izbori u BiH su bili samo još jedna neiskorištena šansa za nešto nalik na povratak u budućnost ove prelijepe zemlje, ali nakaze od države. Svaki drugi ishod bi bio čista fantazija, bez prethodne (imperativne) promjene Izbornog zakona i sa njim partokratiji totalno uslužnog CIK-a (Centralne izborne komisije), tih glavnih zaštitara post-daytonskog paradžemata.

Naravno, još je prerano za neke zaokružene ocjene. Ali nije, niti sekunde, za ozbiljne razgovore i dogovore izbornih pobjednika o 'principijelnim programskim, umjesto jalovih matematičkih koalicija'.

18. Komemoracija završetka Prvog svjetskog rata - objava Prvog hladnog rata Europa kontra SAD

U rečenoj post-izbornoj zoni sumraka ohrabrujuće svjetluca neopozivi optimizam Visokog predstavnika u BiH (v. detalje u 6. nastavku 'Odbrojavanja').

Ljudi smo, mogle bi se tu i tamo - balkanski široko i europejski duboko - prihvatiti ove medolino akrobacije dobrog Valentina, samo da je aktuelni međunarodni kontekst imalo bolji. Nažalost nije. U viralnoj anti-imigrantskoj histeriji i neonacističkoj pomami uzduž i poprijeko SAD i Europe, fali samo repriza 'paljevine Reichstaga' da upotpuni dojam povratka u najcrnje 30-te godine prošlog stoljeća.

Dva svjetska i neprekinuti niz regionalnih ratova u prošlom i ovom stoljeću širom plave planete, sa svježim ožiljcima iz Trećeg balkanskog rata, po svemu sudeći ostaju (ne)naučene lekcije. U ritmu sa ostatkom Europe i svijeta, politika sa pripadajućim klerom i medijima za novi preludij u Jugolendu opet nudi - mržnju i strah od onih drugih.

Po klasičnom crnom protokolu, susjedi i komšije 'zanavljaju' naoružanje. Kratke, duge cijevi, avioni, tenkovi i vojni manevri otvaraju udarne tv vijesti u regionu.

Nije da nema, ima i dobrih vijesti poput one na veličanstvenoj komemoraciji Stogodišnjice završetka Prvog svjetskog rata u Parizu, 11. novembra 2018. Domaćin, francuski predsjednik Emanuel Macron je tamo između ostalih šefova država, ugostio američkog kolegu Donalda Trumpa, svježe kontuzovanog neugodnim rezultatima ('midterm') parlamentarnih izbora u SAD na kojima su Demokrati preuzeli ultra-bitno kormilo Predstavničkog doma.

Predsjednik Macron je volterovski maestralno iskoristio momentum i osudio narastajući neo-nacionalizam kao perverziju - 'izdaju patriotizma'. Plus, najavio je, uz jasnu podršku ključnih članica EU, formiranje europskih oružanih snaga, emancipiranih od (nepouzdanih) trans-atlantskih saveznika. Konsekventno, nakon demonstrativnog ignorisanja glavne tačke protokola Komemoracije, uslijedili su via tweeter karakteristični zoro-komentari glavnog transatlantskog gosta.

Bonjour la guerre froide entre l'Europe et les États-Unis!

Nastaviće se...

P.S. Na kraju, samo da na Sudnjem danu ne bude zabune: muk bh. političkih i religijskih autoriteta o džehenemu in vivo u Jemenu, 100 puta je glasniji od ezana u Sarajevu, Mostaru, Zenici i šire. Isti ne doprinosi željenom imidžu BiH između Istoka i Zapada. Kao ni u ostatku dunjaluka.

* Ovo nije stilska figura potpisnika teksta. Tako BiH tepaju i brane oni koji joj uzimaju dušu, nakon što su joj uzeli 'i sat i lanac'.

Stavovi izrečeni u ovom tekstu odražavaju autorovo lično mišljenje, ali ne nužno i stavove DEPO Portala.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook