Visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko danas je pred Vijećem sigurnosti Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku predstavio 54. redovni izvještaj o provedbi mira u BiH. Izvještaj obuhvata period od 22. aprila do 15. oktobra 2018. godine.

- Gospodin Komšić je pobijedio Dragana Čovića koji predvodi HDZ i oni sad tvrde da su izbori nelegitimni bez obzira što je ova pobjeda bila prema pravilima koja su bile prije četriti godine. Politički cilj da se promijeni izborni zakon ne može se koristiti da se sada propituje legalitet izbora ili da se vrše dalji bojkoti, rekao je Inzko.

Kako je u sažetku izvještaja naveo Inzko, u proteklih šest mjeseci predizborna kampanja pojačala je negativne trendove, koje je naveo i u prethodnom izvještaju, te definirala ukupnu političku dinamiku u BiH. To se ogledalo u nastavku stagnacije tempa reformi na svim nivoima, a naročito na novom nivou podijeljenje i provokativne retorike pojedinih visokih političkih zvaničnika. Značajan porast broja migranata dodatno je testirao ionako ograničene resurse države i pokazao nespremnost nižih nivoa vlasti da pomognu državi u provođenju njenih nadležnosti.

U izvještaju se navodi da je opredjeljenje BiH za članstvo u EU i dalje na dnevnom redu uprkos teškom političkom okruženju, te napominje da vlasti BiH trenutno rade na dodatnim pitanjima iz Upitnika Evropske komisije. Kao rijedak primjer dobrih vijesti u oblasti vladavine prava, visoki predstavnik je izdvojio usvajanje izmjena i dopuna Zakona o krivičnom postupku.

Inzko se posebno osvrnuo na protekle osme opšte izbore u BiH, te napomenuo da su održani bez ikakvog velikog sigurnosnog incidenta. Ipak, napomenuo je da su međunarodni i domaći sudionici izrazili zabrinutost zbog etnički podijeljene izborne kampanje i brojnih neregularnosti, uključujući prijetnje i financijske podsticaje biračima, probleme na biračkim mjestima, kao i probleme sa velikim brojem nevažećih listića.

Visoki predstavnik posebno upozorava na činjenicu da se političke stranke nisu uspjele dogovoriti o izmjeni izbornog zakonodavstva u vezi sa presudom Ustavnog suda BiH u predmetu "Božo Ljubić", te ističe da bi pitanje izbora delegata u federalni Dom naroda moglo dodatno zakomplikovati formiranje vlasti. Podsjetio je da su prije izbora predstavnici HDZ-a BiH, ali i drugi, upozoravali da bi izbor Željka Komšića za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda mogao biti "okidač" za krizu, prenose Vijesti.ba.

Inzko zapaža da su HDZ BiH i SDA, koji su formalno partneri na državnom i federalnom nivou, i dalje u sukobu oko izmjena Izbornog zakona BiH.

Pogoršanje u oblasti vladavine prava ogleda se u činjenici da vlasti na svim nivoima i dalje odbijaju da provode obavezujuće odluke pravosudnih institucija. To se očitovalo u neuspjehu uglavnom stranaka sa sjedištem u Federaciji da iskoriste iskrene napore u postizanju političkog dogovora oko rješavanja pitanja koja proizlaze iz odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".

Iako su Delegacija EU i Ambasada SAD u BiH nastojale olakšati razgovore između političkih stranaka, uz podršku OHR-a, pozicije stranaka nisu se znatno promijenile u odnosu na početak pregovora u oktobru 2017. godine.

Stranke u Sarajevu i dalje tumače odluku predmetu "Ljubiću'' na način da izborna pravila budu usklađena s načelima sadržanim u Ustavu Federacije BiH. Naročito se zahtijeva da iz svakog kantona u federalni Dom naroda bude izabran najmanje jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda ako je takav izabran u kantonalnoj skupštini, te da se do konačne provedbe Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma za implementaciju izbornih rezultata primjenjuje popis iz 1991. godine.

Hrvatske stranke (uglavnom HDZ BiH) nastavile su zagovarati da se njihovi delegati biraju na način koji im daje "legitimnu zastupljenost", tj. zastupljenost prvenstveno iz onih kantona u kojima Hrvati čine većinu.

Inzko podsjeća da je grupa stranaka u FBiH od juna pokušala riješiti ovaj problem, predlažući zakon na nivou ovog entiteta, no hrvatski predstavnici su odbili taj pristup.

Ovaj prijedlog usvojen je u Zastupničkom domu FBiH, ali su se u Domu naroda desile mahinacije u vidu nedostatka kvoruma, pokretanja pitanja vitalnog nacionalnog interesa i smjene zamjenika predsjedavajućeg. Iako je ovaj zakon i dalje u parlamentarnoj proceduri, vjerovatno neće biti usvojen bez političkog dogovora.

Ovo pitanje dodatno komplikuje apelacija iz januara ove godine, koju je tadašnja predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamenta BiH Borjane Krišto uputila Ustavnom sudu BiH, osporavajući odredbe Ustava FBiH koje utvrđuju da se iz svakog kantona bira po jedan delegat iz svakog konstitutivnog naroda.

Nedostatak odredbi koje regulišu izbor delegata u Domu naroda Federacije mogao bi zakomplikovati proces formiranja vlasti nakon oktobarskih izbora.

Inzko je istakao da će OHR i dalje detaljno pratiti dešavanja u vezi s provedbom odluke "Ljubić" i eventualnim uticajem na proces formiranja vlasti.

U izvještaju visoki predstavnik podsjeća da izbori u Mostaru nisu održani od 2008. godine, zbog još jedne neprovedene odluke Ustavnog suda BiH, te poziva političke stranke da pronađu kompromis kako bi građani Mostara mogli uživati u istom demokratskom pravu da biraju svoje lokalne vođe.

Napominje takođe da RS i dalje odbija pridržavati se presuda Ustavnog suda BiH i Suda BiH o registraciji vojne imovine.

Visoki predstavnik takođe ukazuje da brojni kantoni u FBiH nisu izvršili obavezu da svoje ustave usklade sa entitetskim kako bi omogućili punu ravnopravnost Srba kao konstitutivnog naroda. To je još jedno područje u kojem nastavljam podsticati lokalne vlasti da poštuju vladavinu prava. U maju, Ustavni sud Federacije donio je novu odluku kojom se zahtijeva da tri kantona izmijene svoje ustave u skladu s tim.

U svjetlu opštih izbora, Inzko je takođe ukazao na činjenicu da vlasti nisu implementirale odluke Europskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" i srodnim predmetima.

Usprkos čestim izazovima zbog nepoštivanja vladavine prava i Dejtonskog sporazuma, Inzko u izvještaju navodi da se i dalje suzdržava od korištenja svojih izvršnih ovlasti, te napominje da su vlasti BiH učinile ograničeni napredak kada je u pitanju ispunjavanje zahtjeva programa 5+2 koje je utvrdilo Upravni odbor Vijeća za provedbu mira, a koji su uslov za zatvaranje OHR-a.

Visoki predstavnik naglasio je da je predsjednik RS Milorad Dodik ponovo najčešići eksponent izjava koje podrivaju suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Inzko je zapazio da je i predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić takođe spekulisao o disoluciji BiH, ukoliko ne dođe do reforme izbornog zakonodavstva.

U dijelu koji se odnosi na RS, Inzko je naveo da je izvještajni period obilježen intenziviranom borbom vlasti i opozicije, uz povećani pritisak na nevladine organizacije i medije, te valovima nacionalističke retorike.

U izvještaju je napomenuo da se u Banjaluci odvija protest građana koji traje više od šest mjeseci, na kojima demonstranti od agencija za provođenje zakona RS zahtijevaju istragu o smrti 21-godišnjeg studenta, te privođenje odgovornih pravdi, prenose Vijesti.ba.

Izvještajni period obilježen je pritiskom, zastrašivanjem i napadima na one koji kritiziraju vladajuću koaliciju. Dvojica napadača u avgustu su u Banjaluci teško pretukli novinara BN televizije, koja kritikuje vlast RS. Povrede novinara bile su dovoljno teške da Tužilaštvo u Banjaluci napad okarakteriše pokušajem ubistva. Policija RS uhapsila je jednog osumnjičenog u septembru i potom izdala potjernicu za drugog osumnjičenog. Izvještaji u medijima navode povezanost najmanje jednog od osumnjičenih i vladajućih krugova stranaka.

Nakon neprekidnog negiranja i ponižavanja genocida u Srebrenici, predsjednik RS u julu je pokrenuo inicijativu za ukidanje Izvještaja Komisije za Srebrenicu iz 2004. godine. Vlada RS prihvatila je u avgustu inicijativu, te je uz podršku Narodne skupštine RS izvještaj i ukinut. Inzko je između ostalog napomenui da je Izvještaj iz 2004. godinu bio jedino formalno priznanje zvaničnika RS o umiješanosti vojske i policije RS u događajima u Srebrenici u julu 1995. godine. Kako je kazao, ovaj dokument nije bio potrebno samo za izvršenje konačne i obvezujuće odluke Vijeća za ljudska prava BiH, već i presudan korak ka pomirenju na temelju koncepta individualne, a ne kolektivne krivnje. Odluka Vlade RS o odbacivanju ovog pristupa naglašava u kojoj je mjeri proces pomirenja pogoršan tokom posljednjih nekoliko godina.

Kada su u pitanju ekonomski pokazatelji, Inzko ih je u izvještajnom periodu ocijenio generalno pozitivnim.
 

(Vijesti.ba, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)