Tema istospolnih brakova je ponovo, a zbog odluke Vlade FBiH da usvoji inicijativu federalnog MUP-a o omogućavanju upisa istospolnih zajednica sklopljenih u inostranstvu u matične knjige vjenčanih u Federaciji, izazvala burne reakcije javnosti - piše Oslobodjenje. 

Ni zakona ni zaštite

- Trenutno se u javnom prostoru pogrešno raspravlja o navodnoj pripremi nacrta zakona o registraciji istospolnih brakova. Mislim da se prije radi o usvajanju zakonskog okvira za određenu vrstu registracije istospolnih zajednica, što je ogromna razlika. Htjeli mi to u BiH ili ne, evropski međunarodni standard nas obavezuje da zakonski omogućimo registraciju istospolnih zajednica. Trenutno je nemoguće izbjeći zaključak o diskriminaciji homoseksualnih osoba u vezi sa mnogobrojnim pravima ukoliko se ne izvrši ova zakonska intervencija, kazao je ekspert za ljudska prava Nedim Ademović.

Sa zaključkom da su homoseksualci u našoj zemlji diskriminisani slaže se i 34-godišnja djevojka koja o problemu LGBTIQ osoba u BiH za Oslobođenje govori anonimno.

- Društvo u kojem živim ne zna za moju seksualnu orijentaciju i samo zbog toga nikada nisam naišla na direktnu osudu ili diskriminaciju. Na poslu ne mogu da pričam o privatnim stvarima i primorana sam da živim dvostruki život, navodi sagovornica. Svjesna je da takvo stanje ne može, u potpunosti, biti riješeno zakonom, jer je problem u “mentalnom sklopu”.

- Jasno je da imamo složenu državu, ali isto tako imamo i Evropsku konvenciju o ljudskim pravima i bitno je da to što prije shvatimo i prihvatimo, kaže nam ministar pravde FBiH Mato Jozić i dodaje da je već razgovarao sa stručnjacima iz ministarstava, ali da “dio tih ljudi ne želi biti član radne grupe, jer se to protivi njihovim moralnim načelima”.

- Moj cilj u životu je da imam porodicu i djecu, ali to ovdje apsolutno nije moguće zbog osude okoline i nepostojanja zakonske zaštite, ističe naša sagovornica.

Ademović kaže da su čak i prava i obaveze koji proizlaze iz bračnih zajednica izjednačeni sa pravima i obavezama iz heteroseksualnih vanbračnih zajednica.

- To izjednačavanje prava i obaveza ove dvije zajednice se ne radi da bi vanbračna zajednica formalno dobila isti status kao bračna. Nije to prvenstvena svrha, već je to sekundarna posljedica primarne potrebe da bi se osobama u takvom statusu mogla adekvatno regulisati prava i obaveze naspram drugog vanbračnog supružnika. Naprimjer, da bi vanbračni supružnik imao zdravstvenu ili socijalnu zaštitu, dječija prava, prava na nasljeđivanje, prava na boravak u jednoj državi i sl. U međuvremenu, Evropski sud za ljudska prava je ukazao na to da se lišavanje takvih prava u smislu njihovih nepriznavanja ne može uskratiti pripadnicima homoseksualnih faktičkih zajednica, jer seksualna orijentacija ne može biti osnov za razlike u pravima i obavezama između homoseksualnih i heteroseksualnih faktičkih zajednica, pojašnjava Ademović.

Inicijativa federalnog MUP-a dostavljena Vladi FBiH za rješavanje pitanja istospolnih zajednica bazirana je na osnovu postojanja zahtjeva da se istospolni brak sklopljen u inostranstvu evidentira i u BiH.

No, iz matičnih ureda opština Centar, Novi Grad i Novo Sarajevo nam tvrde da u posljednje vrijeme nisu imali ovakvih zahtjeva.

- Bez obzira na to da li je bilo i koliko je bilo zahtjeva za sklapanje istospolnih zajednica u BiH i FBiH, tim se zahtjevima zbog postojanja pravne praznine, odnosno neregulisanog pravnog odnosa ne može udovoljiti, navode iz MUP-a.

Zaštita tradicije

Oni ne mogu dostaviti ni podatke o tome koliko je državljana BiH sklopilo brakove u inostranstvu zbog nepostojanja evidencije.

- Nedavno je Evropski sud za ljudska prava utvrdio povredu prava jedne naše državljanke jer joj je uskraćeno pravo na boravak u stranoj državi po osnovu zaposlenja njenog istospolnog vanbračnog druga. Ima, trenutno, postupaka i u BiH u tom smislu i oni će se morati riješiti, poručuje Ademović, uz obrazloženje da shvata kako se mnogi građani u BiH, kao što je slučaj i sa državama u regiji, neće intimno složiti sa Evropskim sudom.

- BiH mora predvidjeti način da se ovakve zajednice registruju i da proizvode pravno dejstvo, kao što je to u Hrvatskoj, naprimjer, slučaj. Pitanje registracije istospolnog braka je sasvim nešto drugo. To pitanje zavisi od sveopšteg društvenog konsenzusa svake države. Ne postoji imperativ priznanja. Država je u potpunosti slobodna da zauzme stav da to ne želi ukoliko smatra da je “brak”, kao tradicionalna zajednica muškarca i žene, osnovna bračna institucija i jedno sredstvo zaštite tradicije i morala društva, zaključuje advokat.

(Oslobodjenje, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/mr)