Piše: Mirna DUHAČEK

Zamislite da odete na intervju za posao i ne možete da kažete svoje ime. Ili da se upoznajete sa partnerom i zablokirate. Ili da vas odbiju na konkursu za posao zbog vašeg načina govora, iako bolje zadovoljavate sve kriterije od drugih kandidata. To je svakodnevnica pojedinaca koji mucaju – kaže Amer iz Sarajeva, administrator Facebook grupe 'Mucanje Balkan', koja okuplja članove iz cijele bivše Jugoslavije s istim problemom.

Juče je širom svijeta obilježen Međunarodni dan svjesnosti o mucanju. Mucanje se definiše kao poremećaj u kojem je nomalan tok govora prekinut čestim ponavljanjem ili produžavanjem govornih zvukova, a najčešće se javlja kod djece.

Mucanje jako utiče na emocionalno stanje osobe, kaže za DEPO Portal Amer. 

- Nažalost, ljudi koji nemaju problema s tim i nemaju u porodici nikoga ko muca, ne razumiju uopšte o čemu se radi. Danas za svaku pojavu postoji neka NGO ili grupa, pa mislim da i mucanje zaslužuje da bude zastupljenije u svemu tome. Zato smo i pokrenuli grupu. Sekundarni cilj je educiranje i informisanje javnosti o ovome problemu, kako bi što više minimizirali negativan odnos prema ovom problemu – priča nam Amer, koji se aktivirao oko ove FB grupe i na sve načine pokušava doprijeti do što većeg broja ljudi sa smetnjama u govoru.

U BiH se koriste zastarjele metode

Institucionalnu podršku u BiH osobe sa smetnjama u govoru skoro da i nemaju.

- Možemo reći da je u našoj zemlji to najgore riješeno od zemalja regiona. U Srbiji i Hrvatskoj postoje i oficijelne grupe za podršku osobama koje mucaju, koje uglavnom vode logopedi i stručna lica. U BiH takva grupa ne postoji – podvlači Amer.

Za prevladavanje ili smanjivanje mucanja postoje destine terapija, što govornih, što emocionalnih. Ali, nijedna od njih ne radi za svakoga. 

- Ovo je dosta kompleksan i individualan problem. Svi smo različiti po obliku, uzorcima mucanja, kao i broju sati kojeg dnevno provedemo razmišljajući o mucanju. Kod nas je najzastupljenija klasična terapija tečnog govora (eng. fluent speech), koja se koristi još od prije 70 godina. Na Zapadu se ova terapija zadnjih 20 godina dovodi u pitanje zbog diskutabilne efikasnosti. Pojavljuju se i mnoge druge terapije, poput laganog početka (eng. easy onset), tehnike pasivnog izdaha – pojašnjava za DEPO Portal Amer, pa dodaje da se nikako ne smije zanemariti važnost psihoterapija, jer mucanje itekako utječe na emocionalno stanje osobe. Naime, pojedinac zbog mucanja često razvija negativna uvjerenja, percepcije i emocionalna stanja o sebi i svojoj okolini. 

Amer smatra da se najbolji rezultati postižu kombinacijom govorne i psihološke terapije. 

- To može biti i samoterapija. Bitno je da osoba vježba jako često tehniku govora i radi na sebi, odnosno svojim uvjerenjima. Posebno je bitno probijati strah i postepeno namjerno ići u govorne situacija kojih se bojimo, da bi se razbila psihološka blokada – kaže Amer koji tvrdi da se mucanje itekako može prevazići ili smanjiti toliko da pojedincu ne predstavlja problem u životu. 

- Govorim iz vlastitog iskustva - naime, ja još uvijek mucam, ali bitno manje i više ne izbjegavam govor -  ali i iskustva desetine drugih koje sam upoznao, a koji su prevazišli mucanje, a sada rade kao govornici, učitelji advokati, novinari... Ne zaboravimo i da su mnogi poznati mucali, ili još mucaju, a među njima su: Slaven Bilić, Gibonni, Dino Rađa, Joe Biden, Bruce Willis, Emily Blunt, Ed Sheeran – podsjeća Amer.

Roditelj je puno važniji nego logoped

O različitom pristupu ovom problemu u zemljama u regionu govore Stanimir iz Šapca i Nenad iz Splita. Za razliku od BiH, u ovim susjednim državama, malo se više vodi računa o osobama sa smetnjama u govoru, ali daleko je to od onoga kako bi trebalo biti.

- U Srbiji postoje institucije, kao i seminari, kongresi na tu temu. U školama postoje psiholozi, u bolnicama logopedi i psiholozi. Oni bi trebali zajedno sa nastavnicima i roditeljima da reaguju. Ipak, mislim da to ne funcioniše u mjeri u kojoj bi trebalo  - kaže za DEPO Portal Stanimir, dok Nenad dodaje da u Hrvatskoj postoje logopedi u većim gradovima, ali da nije siguran da mogu mnogo pomoći ljudima koji mucaju.

- Isto važi i za privatne govorne terapeute. Što se tiče drugih vidova pomoći, u vidu organizacija, gotovo da ih i nema – kaže Nenad.

Kada se najranije može primijetiti da dijete muca i da li mucanje najčešće počinje u ranom djetinjstvu? 

Amer kaže da se najranije može primijetiti u trećoj godini života. Većina djece, međutim, spontano prevaziđe tu fazu u periodu učenja govora. 

- Esencijalan je odnos roditelja u to vrijeme. Roditelj ne bi trebao staviti fokus na mucanje i dati do znanja djetetu da nešto nije u redu s njim. Na primjer, ne bi ga trebao tjerati da ponavlja riječ, vršiti preveliki pritisak na njega ili pokazivati nervozu. Nažalost, puno roditelja kad nešto primijete, odvedu dijete logopedu i misle da će se problem riješiti 100 posto. Često to nije tako. Roditelj je puno važniji nego logoped, jer dijete provede u toku sedmice šest-sedam sati sa logopedom, a možda 30-40 sati u društvu roditelja – priča Amer, koji napominje da bi idealno bilo da i roditelji prisustvuju logopedskim sesijama.

On kaže da ima jako dobrih logopeda, ali nažalost i onih koji mogu odmoći djetetu. 

- Cilj naše grupe je i da pružamo savjete roditeljima. Ako možemo jednom djetetu pomoći da prevaziđe mucanje, napravili smo veliku stvar – zaključuje Amer.

Od sesije na Facebooku do prijateljstva

Facebook grupa Mucanje Balkan trenutno broji nešto više od 430 članova iz svih dijelova bivše Jugoslavije. Najaktivnija je grupa ovog tipa u regionu. To je mjesto na kojem se mogu naći korisni tekstovi, savjeti, tehnike mucanja i besplatne knjige o mucanju. Članovi jednom sedmično održavaju online video druženja, gdje jednostavno vježbaju govor, uče razne tehnike, iznose svoje probleme i traže rješenja za njih  - na primjer kako se pripremiti za prezentaciju ili razgovor za posao. 

- Članovi grupe se povremeno nalaze i uživo na zajedničkoj kafi. U ovoj grupi su sklopljena u neka prijateljstva koja još traju – kaže Amer.

Stanimir iz Srbije dodaje da se u grupi povremeno pojavljuju i logopedi i psiholozi, koji svojim savjetima pokušavaju pomoći osobama sa smetnjama u govoru, ali napominje da svakako svaki pojedinac treba raditi i samostalno i boriti se sa svojim problemom. 

- Pojedinci očekuju da će im neka magična tehnika pomoći, ali potrebni su vrijeme i konstantni rad. Dakle, osoba koja muca treba što više govoriti, vježbati – podvlači Stanimir.

Amer naš razgovor završava u optimističnom tonu – kaže da je mucanje pobjedivo!

-  Kad upoznate ljude koji su ga prevazišli i vidite kakvi su komunikatori postali, nemate ni kap sumnje o to. Pokušavamo to objasniti ljudima, kao i roditeljima. Na mucanju se treba raditi naporno i, naravno, više nego koliko traje sama terapija kod logopeda. Kad vidimo koliko život može postati kvalitetnij, kad prevaziđemo problem, onda se sav taj rad i trud zaista isplati. Mucanje se može prevazići i tako što izbijemo sva negativna uvjerenja i emocije vezane za njega. Tada i ako ponekad zastanemo, to ne predstavlja nikakav problem i živimo jednako kvalitetan i slobodan život kao drugi ljudi – zaključuje razgovor za DEPO Portal Amer iz Sarajeva.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)