Zlatko Lagumdžija, osnivač i predsjednik Fondacije Društva zajedničkih vrijednosti, je bio jedan od učesnika regionalne konferencije "Jadranski parlament" organizovane povodom petogodišnjice osnivanja Jadranskog Vijeća. Između ostalog, Lagumdžija je istakao da da se građanska ideja u Bosni i Hercegovini ne može promovirati nametanjem unitarizma.

Jadransko Vijeće okuplja oko 100 bivših predsjednika, premijera i ministara vanjskih poslova balkanskih zemalja, kao i sadašnje čelnike regionalnih ekonomskih i nevladinih organizacija i stručnjaka iz regije koji raspravljaju o političkim i ekonomskim temama, a u cilju poboljšavanja odnosa u regiji i stvaranju prosperitetne regije čije zemlje će jednako učestvovati u svim globalnim procesima.

Kroz dva panela, o temama "Kuda ide Balkan" i "Kuda ide socijaldemokratija", pored Lagmdžije panelisti su bili i Mladen Ivanić, Dimitrij Rupel, Boris Tadić, Filip Vujanović i Jadranka Kosor. Lagumdžija je naglasio da se teme, obzirom na specifičnosti regiona ne mogu potpuno izolirati jedna od druge, te da su i u jednom i u drugom slučaju ključne riječi su inkluzija i integracija.

Govoreći o procesu integracija istakao je:

"Ubrzani EU put nije tehničko već prije svega, to je geostrateško pitanje kojim se mjeri moralni i politički kapacitet Eevropske unije i ukupnog Euroatlantskog saveza. Bez kandidatskog statusa 2019. koji bi bio osnov za otvaranje pregovora o izabranim poglavljima mnogo ranije otvaraju se novi problemi koji se neće moći lokalizirati na Bosni i Hercegovini. To znači prije svega otvaranje odmah pregovora za poglavlja 23 i 24, standardi dobrog upravljanja i vladavina prava, o pravosuđu i temeljnim pravima, pravdi, slobodama i sigurnosti. Opće je mjesto da su to rak rane našeg društva pa nema razloga da se ne krene odmah.

Bez otvaranja nove stranice u regionalnoj saradnji, neke vrste zajedničke vizije i realizacije projekta Bosna i Hercegovina 2030, Zapadni Balkan 2030 u okviru EU 2030, ni Evropa zasnovana na vrijednostima oličena u jedinstvu u različitostima neće biti naša stvarnost. Tu susjedi ne mogu pomoći ukoliko ne podrže proces jačanja Bosne i Hercegovine kao građanske države i društva zajedničkih vrijednosti, države u kojoj ćemo biti jednakopravni građani pa tako biti Hrvati, Srbi, Bošnjaci i što god još hoćemo".

U nastavku rada Konferencije govoreći o temi socijaldemokracije Lagumdžija je naglasio da je osnovna karakterstika ljevice inkluzivnost, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost, ona čuva drugačije, dok desnica brani isključivo svoje, na način da ih odvaja od drugih.

"Ako povučemo paralelu s Evropskom unijom, nemoguće je napraviti građanina Evropske unije, ako se mora odreći svojeg identiteta. Uspjeh europskog ujedinjenja je upravo u tom bogatstvu različitosti. To bi trebalo primijeniti i na Bosnu i Hercegovinu. Ne možete tu građansku ideju promovirati na način da namećete neki unitarizam i brisanje svih ostalih identiteta – bez razumijevanja da svaki građanin Bosne i Hercegovine ima višestruki identitet – i kao katolik, musliman, pravoslavac, Srbin, Hrvat, Bošnjak, ali i Bosanac i Europejac. Mi moramo pronaći način za kohabitaciju građanskog i nacionalnog. Problem je u tome da se u posljednje vrijeme nerijetko promovira građanska ideja koja se negativno odnosi prema svim tim identitetima i zato ima manje pristaša nego nekada", kazao je Lagumdžija.

(DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/md)