Preuzeto sa bloga upoznajtesvijetokonas

Moja malenkost je prošle godine (2017.) imala čast da bude član Koordinacionog odbora – KOR, za izradu  Razvojne strategije Kantona Sarajevo 2017 – 2020. koju je podržala Vlada Švicarske i UNDP i koji je prvi takav dokument koji je usvojila Skupština i Vlada KS od rata do danas. Dukumentom je između ostalog, u sektoru turizma, utvrđena obaveza proglašavanja Kantona Sarajevo turističkom destinacijom uz novo adekvatno zoniranje grada i uvođenje upravljanja destinacijom, sa ciljem pozicioniranja grada Sarajeva među 10 top kulturnih destinacija svijeta. Indikator razvoja bi bio povećani indeks samozapošljavanja i novouposlenih u institucijama kulture.

Sarajevo se nalazi na pragu ere masovnog turizma u kojoj će glavni cilj razvoja destinacije biti smanjenje gužvi. Sarajevski aerodrom se priprema za prihvat skoro dva miliona putnika godišnje, a postoje idejni planovi da Bosna i Hercegovina u bliskoj budućnosti postane veliko prometno čvorište zapadnog Balkana. Kolega Faruk Borić, uposlenik ambasade Narodne Republike Kine, me upoznao sa podacima o dolascima turista iz Kine u sklopu projekta „Kina + 16“. Tako je u 2016. godini zabilježen dolazak 16.629 kineskih turista, u 2017. godini 31.776 posjetilaca, a ove 2018. godine očekuje se dolazak preko 50.000 turista. 

Godišnji rast posjeta bi bio oko 20.000 turista iz NR Kine, do limita od oko 120.000 veoma solventnih gostiju koji će dolaziti tokom čitave godine. Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, g. Denis Zvizdić je na tek završenoj Međunarodnoj poslovnoj konferenciji Kanton Sarajevo 2018. najavio ukidanje viza za građane iz NR Kine u januaru naredne godine.

Istovremeno mediji nas informiraju da se od kraja proljeća naredne, 2019. godine, očekuje otvaranje direktne ljetne avionske linije (tri puta nedjeljno) iz svjetski značajnog transfernog aerodroma Philadelphije (USA) – za Dubrovnik. Izvjesno je da se za prihvat radikalno većeg broja zahtjevnih turista u narednim godinama destinacija Sarajevo mora ozbiljno pripremiti.

Kako turistički zonirati Sarajevo?

Interpretacija života na tlu današnjeg Sarajeva od prahistorije, antičkog i srednjovijekovnog doba moguća je u muzejima, a obilazak spomenika kulture iz Osmanskog i modernog vremena je moguć obilaskom grada pješke. U ovom trenutku posjetioci Sarajeva su sabijeni na manji dio stare historijske jezgre grada koja inače obuhvata šire područje Baščaršije sa kontaktnim zonama mahala Logavina, Kovači, Nadmlini, Alifakovac i Podbistrik, ukupne površine od 54 ha. Navedeno područje je upisano na Tentativnu listu – UNESCO.

Proizvoljno obilježeno Historijsko područje Sarajeva - od Bijele tabije do Muzejskog kvarta Sarajevo – MQS, po pravcu istok-zapad, kao i od Zetre, Čekaluše i Vrbanjuše do Skenderije i Alifakovca, po pravcu sjever - jug

Novo turističko i urbano zoniranje predviđeno Razvojnom strategijom KS 2017-2020. podrazumijeva da se kompletno Historijsko područje grada (250,5 ha) od Bijele tabije do Muzejskog kvarta Sarajevo – MQS, po pravcu istok-zapad, kao i od Zetre, Čekaluše i Vrbanjuše do Skenderije i Alifakovca, po pravcu sjever - jug, proglasi spomeničkom cjelinom, predloži za upis na Tentativnu listu – UNESCO i oblikuje u kulturnom, arhitektonskom i turističkom smislu.

To bi se postiglo uvođenjem pješačkih koridora svugdje gdje je to moguće, reduciranjem motornog saobraćaja, rješavanjem saobraćaja u mirovanju specijalnim lift parkinzima, kao i otvaranjem padinskih dijelova grada (Vratnik…) izgradnjom kosih liftova ili uspinjača. To bi radikalno potaknulo masovno samozapošljavanje (trgovine, ugostiteljstvo, zanatski, izložbeni i dr. prostori). Sve to bi učvrstilo Sarajevo na mjestu jedne od četiri najveće turističke destinacije Balkana (uz Istanbul, Atinu i Dubrovnik) i u navedenom planskom roku pozicioniralo Kanton Sarajevo među 10 najvećih kulturnih destinacija svijeta, što bi sa sadašnjih 2,2 dana prosječnog boravka turista, taj boravak produžilo na 4-5 noćenja i više.

Šta je Muzejski kvart Sarajevo – MQS?

Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine je najveća i jedna od najstarijih kulturnih institucija modernog tipa u jugoistočnoj Evropi. Muzej je osnovan 1. februara 1888. godine, a današnje zdanje je remek djelo arhitekte Karla Paržika iz 1913. godine, u stilu talijanske renesanse. Objekat paviljonskog tipa je namjenski građen za potrebe muzejskih zbirki, što je odlika veoma malog broja velikih muzeja u metropolama Evrope. Obično su muzejske zgrade bivši kraljevski ili kneževski dvorci.

Vrt Zemaljskog muzeja je stogodišnja oaza mira i ljepote u svim godišnjim dobima, ali je ipak najljepši u proljeće

Botanički vrt u krugu muzeja, u kojem je srasla zbirka stećaka, osnovan je 1912/13. godine, pod rukovodstvom botaničara Karla Malya. Danas se u vrtu uzgaja oko 1700 vrsta biljaka sa nekoliko hiljada jedinki. Vrt Zemaljskog muzeja je stogodišnja oaza mira i ljepote u svim godišnjim dobima, ali je ipak najljepši u proljeće.

Historijski muzej je jedini muzej koji tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spominjanja u historijskim izvorima (949. godine) do danas

Zgrada Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine je remek djelo zagrebačke škole arhitekture XX stoljeća, arhitekata Magaša, Šmidihena i Horvata i uvrštena je na listu nacionalnih spomenika BiH i u Antologiju savremene arhitekture svijeta XX stoljeća. Historijski muzej je jedini muzej koji tretira kompletnu historiju Bosne i Hercegovine od njenog prvog spominjanja u historijskim izvorima (949. godine) do danas. Muzej svoje današnje djelovanje zahvaljuje donacijama američke ambasade koja je finansirala rekonstrukciju krova zdanja.

Kao jedinstveni etički izraz, zbog srednjovijekovne opsade Sarajeva (1992-1995.) i ubijanja njegovog multikulturnog bića, najznačajniji umjetnici savremenog doba formirali su svojim reprezentativnim djelima kolekciju (jednu od pet najznačajnijih na svijetu) Ars Aevi – Umjetnost epohe u Sarajevu. Proces formiranja Kolekcije koordinirao je g. Enver Hadžiomerspahić, osnivač i autor strategije razvoja Projekta.

Arhitekta Renzo Piano “polovi” zgradu budućeg Muzeja Ars Aevi

Vjerovatno najveći živi arhitekta svijeta, Renzo Piano je donirao pješački most Ars Aevi u Vilsonovom šetalištu i idejni projekat zgrade budućeg Muzeja, koji se dodiruje sa lokacijama pomenutih objekata od neobično velikog značaja (Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine i Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine), odnosno kulturnih institucija budućeg Muzejskog kvarta – MQ u Sarajevu. Radi mogućnosti izgradnje zgrade budućeg Muzeja Ars Aevi u fazama, arhitekta Renzo Piano je izvršio umanjenje prvobitno planiranih dimenzija Muzeja sa 5.000 m² na 2.500 m² sa mogućnošću uvećanja objekta u nekim boljim vremenima. O kontinuitetu opstrukcije izgradnje zgrade Muzeja Ars Aevi, pisao je Enver Hadžiomerspahić 20.11.2015. godine, u otvorenom pismu Kantonu Sarajevo. O tome drugi put. Vidi: https://www.youtube.com/watch?v=g11eHzGRhuQ

Da li je potrebno da Nulta i Prva transferzala polaze iz Zagrebačke ulice?

Svojevremeno su građani Sarajeva (na javnim raspravama) i tadašnji načelnik Općine Novo Sarajevo g. Željko Komšić odbili plan rušenja parkovske površine u Zagrebačkoj ulici (Grbavica), dijela Vilsonovog šetališta i izgradnju velikog mosta preko Miljacke (uz pješački most Ars Aevi) i razdvajanje širokom dvostrukom saobraćajnicom (Prva transferzala) Muzejskog kvarta Sarajevo – MQS, odnosno Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine od Historijskog muzeja BiH i buduće zgrade Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi, čime je sačuvan nevjerovatni kulturni kapital Sarajeva.

I gle čuda! Mediji nas ponovo izvještavaju (03.8.2018.) da je: „…delegacije Općine Centar na čelu sa načelnikom Nedžadom Ajnadžićem i direktorom Zavoda za izgradnju Kantona Sarajevo Mirzom Hulusićem obišla (u četvrtak, 2. augusta 2018.) trasu Prve transverzale u Sarajevu. Ova trasa počinje na teritoriji općine Novo Sarajevo u ulici Zagrebačka (!?) i spaja se planiranim mostom preko rijeke Miljacke sa Općinom Centar. Na teritoriju općine Centar (desna strana Miljacke) prelazi između Zamaljskog i Historijskog muzeja, prolazi postojećom izgrađenom cestom i dalje se nastavlja kroz urbane dijelove općine Centar, tačnije na raskrsnici ulica Kranjčevićeva i Zmaja od Bosne u blizini Željezničke stanice i dalje tunelom Kobilja Glava prema Vogošći“ .

Pavillon des Champs Elysees – Muzejski paviljon sa parkom u budućem MQS-u ili dvostruka saobraćajnica?

Zaključak i preporuke

Najveća prepreka turističkom razvoju Sarajeva, kao i mnogih drugih gradova „muzeja pod otvorenim nebom“ u Bosni i Hercegovini, je komunalna i prometna infrastruktura. Kroz Historijsko područje grada namjeravaju se izgraditi dvije dvostruke široke saobraćajnice (Nulta i Prva transferzala) udaljene jedna od druge 100-tinjak metara, koje obje počinju iz Zagrebačke ulice!?

Uporište za takvo djelovanje može postojati samo u predratnom Generalnom urbanističkom planu – GUP, koji se provlači decenijama kao da se ništa od tog vremena nije dogodilo. Tako se zanemaruju minuli rat i opsada Sarajeva, zanemaruje se etički gest najvećih savremenih umjetnika i arhitekata svijeta i projekat Ars Aevi, i zanemaruje se kapitalna vrijednost Muzejskog kvarta Sarajevo u kontekstu Historijskog područja grada koje mora razvijati pješačke koridore i zone zelenila. Putnici budućnosti koji budu pristizali u grad iz pravca Vogošće, Ilijaša, Zenice, Tuzle, Mostara… Evrope i svijeta, pristizaće modernim međugradskim i međunarodnim vozovima, avionima i autobusima, a najmanje automobilima.

Nulta transferzala je logično i jeftino rješenje koje povezuje Zagrebačku ulicu i Marijin dvor, jer već postoji adekvatan Most Suade i Olge (bivši most Vrbanja) i buduća trasa ne ugrožava ničiji interes. Početak Prve transferzale se treba graditi od Muzejskog kvarta Sarajevo – MQS na sjever, na osnovu budućih saobraćajnih riješenja sa ciljem očuvanja Historijskog područja Sarajeva sa MQS-om kao urbanom cjelinom.

Utvrđena Razvojna strategija Kantona Sarajevo 2017-2020. koja precizira oblikovanje Muzejskog kvarta Sarajevo – MQS, se mora uzeti u obzir. Elementi ugrađeni u navedeni razvojni dokument, prvi takve vrste nakon posljednjeg rata u Kantonu Sarajevo, stvaraju pretpostavke za pozicioniranje KS među 10 top kulturnih destinacija svijeta. 

To bi se postiglo pametnim reduciranjem motornog saobraćaja u Historijskom području grada uz adekvatno organsko saobraćajno povezivanje unutar tog velikog urbanog kapitala Bosne i Hercegovine.

(DEPO PORTAL/BLIN MAGAZIN/ad)

Depo.ba pratite putem društvenih mreža Twitter i Facebook