Novi muzički pravac koji je donijela rep muzika potpuna je nepoznanica srednjim i starijim generacijama, koje ništa ne znaju o liku i djelu Bube, Jale i Raste sem njihovih nadimaka, dok se u isto vrijeme mlađa populacija davi u pletenicama njihovih rima, neodoljivom ritmu i bitovima.

Neobično je to što su njihovi lik i djelo većini nepoznanica, i sem nadimka ne znaju ništa o njima, ni njihovo ime i prezime, ni o čemu je njihova muzika. Odrasli se uz napore trude da razaznaju šta znače njihove rime i kada pokušaju da razumiju, zagube se u njihovim slengovima: skulirana, tjunirana, ili jolo, manolov, diorov, prenosi Blic.

Najpoznatiji od njih srpskoj publici je Stefan Đurić Rasta. Nakon 400 pjesama, emanacije u muzičko božanstvo, braka sa Anom Nikolić, koja je bila predmet njegovih dječačkih maštarija, Rasta daje novi vjetar ostalim rep izvođačima komercijalne muzike i postaje izuzetno popularan. Sve to mu je donijelo novi stil života: tjelohranitelji, skupa kola, garderoba i sve ono što ide uz instant slavu.

- Nisam znao ništa o toj muzici dok prošle godine nisam video Rastu u Crnoj Gori. Tada sam se uvjerio svojim očima kolika je to zvijezda. Ide ulicom sa tjelohraniteljima, oko njega trče mala djeca i viču: "Rasta je bog". Mogu vam reći da su takvu popularnost imali Zdravko Čolić i "Bijelo dugme". Dobro se sjećam kada su penzioneri govorili da je "Bijelo dugme" opasno i da je muzika koju oni propagiraju pogrešna, tako da ne želim da budem u iskušenju da pričam isto i da prođem tako - rekao je poznati novinar Milomir Marić.

Najveći dio njihove publike čine djeca od 10 do 14 godina. Ova djeca su fascinirana bogatstvom koje imaju ovi rep izvođači, a nedavna objava Bubinog novčanika punog para imala je nekoliko hiljada pozitivnih komentara na društvenim mrežama. Iako njihov stil ima korijena još u devedesetim godinama prošlog vijeka ("Coca cola, marlboro, suzuki..."), ove nove muzičke zvijezde ističu u pjesmama fascinaciju klubovima, starletama, šampanjcem i životom na ivici ukusa. Diplomirani psiholog i novinar Dragan Ilić to vidi kao znak jedne velike praznine i bijede, ne samo u materijalnom smislu.

Rep je danas izraz klinaca fasciniranih slavom i novcem kojim se kupuje sloboda - odnosno pozicija "izvan zakona". Ovi reperi su danas dio establišmenta, ne samo estradnog već i političkog. Tu nema ni pobune, ni subverzije, niti autentične priče sa ulice. To je priča kako se neko snašao u tranziciji, pa onda pozira sa kintom i insignijama uspjeha i statusa, kaže Dragan Ilić.

Fanovi se ne obaziru ni na mračne detalje iz biografija svojih ljubimaca. Amar Hodžić, poznatiji kao Buba Corelli, i Jasmin Fazlić, poznatiji kao Jala Brat, suvereno vladaju sarajevskom scenom, gdje su nedavno napunili dvoranu "Skenderija". Kako pišu mediji, Buba je prije slave dilovao drogu i zbog tih radnji mimo zakona bio i u zatvoru. U ekosistemu strimovanja, pjesma nekog umjetnika ide po regionu mnogo brže nego njegova biografija, stoga mnogi na njegovu mrlju u karijeri gledaju blagonaklono.

Sociolog dr. Milica Resanović, sa Filozofskog fakulteta u Beogradu, upozorava da postoji veliki rizik od usvajanja vrijednosti koje propagira takva muzika.

- Slušanje muzike koja se bavi pitanjima velikog sticanja novca na nelegalne načine, a u tom postupku je, naravno, uključeno konzumiranje droge i alkohola, postaje nesvjesno vrijednosni model omladine - ističe Resanović.

Muzika u nama izaziva emocije, a kakve može da budi emocije muzika u kojoj su riječi isključivo posvećene materijalnim stvarima, pita se psiholog dr. Ana Privrat. Ana bi čak bila za radikalne mjere, zabranila bi da se emituju spotovi u kojima je stavljen akcenat na golotinju, opijanje i pušenje.

- Djeca to ne bi smjela da gledaju, jer se oni kroz to uče pogrešnim vrijednostima. Ranije se više cijenila porodica, dobre ocjene, lijepo ponašanje, a sada je sve u duhu individualnosti, novca i agresije. Baš kao u toj muzici: "Ja imam novac, ja imam moć i ja mogu sve". To ih udaljava od zdravih vrijednosti, lijepog odnosa sa roditeljima i stvaranja pravog prijateljstva - kaže Privrat.

Dragan Ilić dodaje da muzika koju propagiraju Rasta, Buba, Jala ili Vuk Mob može da bude izuzetno opasna.

- Takva muzika je opasna jer kvari ukus mladih, ona je fejk, jer postoje i autentični reperi, koje, doduše, nećete vidjeti na koncertima na Tašu ili u spotovima narodnjaka. Neinformisanog slušaoca će iznenaditi milionski broj pregleda spotova na YouTube. Jedina razlika u odnosu na prethodne generacije je to što klinci ne moraju odmah da slušaju Cecu ili Acu Lukasa kao njihovi roditelji već je muzička industrija stvorila zvijezde koje im se obraćaju na savremeniji način - istakao je Ilić.

A šta o svemu ovom misle oni koji tu muziku najviše slušaju?

- Mi obožavamo tu muziku jer nas taj bit i autotune pokreću i dobro voze. Kao da osjećamo neku moć kada je slušamo. Naši roditelji ne vole što mi slušamo tu vrstu muzike, a oni gledaju rijaliti programe?! Oni misle kako će to da nas navede na loš put, međutim, mi samo uzimamo dobro iz nje. Daje nam snove da možemo jednoga dana da ostvarimo takav život. Idemo na njihove koncerte, i na ovaj predstojeći, ako skupimo pare - kaže K. R. (14), učenica osmog razreda OŠ "Sveti Sava" u Beogradu.

Ovi osnovci ipak misle da će kao stariji prevazići ovu vrstu muzike, kao i da je ona opasna samo za slabe ličnosti.

- Stariji iz škole prestaju da slušaju to. Nas ne zanima da li se oni drogiraju i kako se oblače te djevojke iz spotova. Ima onih koji se ugledaju na njih, ali to zavisi od toga ko je koliko pametan - kaže N. N. (12), učenik šestog razreda OŠ "Siniša Nikolajević" iz Beograda.

Da li će Rasta, Buba i Jala zaista postati životni uzori ovoj djeci ili je sve to samo prolazna etapa u odrastanju? Muzički kritičar Petar Janjatović kaže da u ovom konglomeratu treša kojem su klinci izloženi ne vidi nikakvu novinu.

- Decenijama se pravi kompletna kultura u pravcu zaglupljivanja i njegovanja agresivnosti. Veoma je teško reći koliko će takva muzika imati negativnog uticaja. Kada su u tom dobu, tinejdžeri su podložni raznim uticajima i kada neko krene da ti forsira to: seks, nasilje, vulgarnosti... to te loži kada imaš 13-14 godina. Rekao bih da će tog koji to sluša u 13. godini biti sramota samog sebe u 17. godini. Napominjem da je svako uopštavanje greška i da je dovoljno samo da preguraš te "magareće godine", kako je Branko Ćopić to davno napisao, jer nakon toga ulaziš u nešto drugo, iskren je bio Petar.

Jala Brat

Rođen je u Sarajevu, 16. oktobra 1986. godine. Još kao četrnaestogodišnji tinejdžer pravio je demo-snimke rep pesama, a prve ozbiljnije muzičke korake pravi 2011. i oko sebe okuplja grupu entuzijasta pod imenom "BluntBylon". Iste godine objavljuje prvi studijski album pod nazivom "Replay". Već naredne godine započinje saradnju sa reperom Bubom Corellijem i ovaj duo doživljava veliku slavu.

Stefan Đurić aka Rasta

Rasta je rođen 16. novembra 1989. godine u Prištini, u porodici univerzitetskih profesora. Drago i Slađana su ubrzo nakon Stefanovog rođenja spakovali kofere i umjesto Prištinskog univerziteta postali profesori Beogradskog. Rasta se vrlo brzo zaljubio u beogradsku džunglu na asfaltu, a fleševi ratova, siromaštva i neposredno okruženje u kom je odrastao dobro su korespondirali sa zvukom Kariba, koji će obilježiti njegovu karijeru. Nastupio je 2006. godine na evropskoj turneji dancehall atrakcije "Germanican Scout", a sljedeće godine širi se po Srbiji putem radio -talasa i emisije "Rege šou sa Stefanom" na stanici sa nacionalnom frekvencijom. Pored toga organizuje regionalne R'n'B/Dancehall večeri i radi muziku za studentske filmove. Ubrzo nakon svega toga Rasta postaje slavan u regionu.

Buba Corelli

Rođen je u Sarajevu, 22. septembra 1989. godine. Amar je počeo da se bavi repovanjem u tinejdžerskom dobu kao član sarajevske grupe "Dži-Redkords". Prvu pjesmu je snimio 2004. godine u grupi "Koreli Duo". Nakon raspada grupe, Amar je prestao da se bavi repovanjem sve do 2009. godine, kada upoznaje Jasmina Fazlića, poznatijeg kao Jala Brat, sa kojim izbacuje albume koji im donose slavu i pare.

Vlasnik dobro poznatog lokala u Crnoj Gori kaže da su Buba, Jala i Rasta trenutno na Balkanu najpopularniji i da u klubu uvijek obaraju rekorde posjećenosti.

- Niko nikada do sada nije pravio takvu atmosferu. Gosti lokala koji su platežno jaki, a koje najviše čine gastarbajteri, sada više dolaze na njihove nastupe, dok su to prije uglavnom bili narodni pjevači kao što je, na primjer, Đani. Neko priča da će taj muzički trend trajati nekoliko godina, ali mi svi koji smo dugo u ovom poslu tvrdimo da ta teza nije tačna. Momci puno ulažu u svoju karijeru, prate svjetske trendove, i to je ono što ih razlikuje od drugih - rekao je vlasnik, koji je želio da ostane anoniman.

Ova trojica repera veoma dobro zarađuju. Za nastup u diskotekama i klubovima uzmu i do 10.000 eura. Zarađuju i od pregleda na YouTubeu, a konkretno samo video koji ima 60 miliona pregleda, kao što je Rastina pesma „Euforija“, može da mu od YouTuba donese oko 3.000 eura. Postoje i drugi vidovi zarade kada su spotovi u pitanju, a njihovi iznosi mogu da budu vrtoglavi, to su takozvani sponzorisani video-klipovi, u koji spadaju reklame, spotovi, baneri i bamperi, koji izlaze prije ili u toku pjesme. Veliki pregledi, konkretno na jednom spotu, otvaraju veliko polje zarade na sljedećem, pa tako izvođač dobija pare ako obuče određeni brend, provoza kola određenog proizvođača ili snimi spot u ambijentu nekog kluba koji želi da se proslavi kroz taj video-spot. Konkretno, jedna diskoteka može izvođaču da plati 10.000 eura kako bi spot baš u njenim prostorijama bio snimljen. Pregledi se ne isplaćuju isto za Balkan i Ameriku i da su Buba, Jala i Rasta u Americi, stotine hiljada eura bi zarađivali od ovoliko pregleda. Kupovina YouTube pregleda je bila moguća ranije i uglavnom je taj talas pregleda išao iz Rusije, Kine i Indije, međutim, to sada nije više moguće.

(Blic, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)