Na proljeće 2020. dok Hrvatska bude predsjedavala Savjetom Evropske unije,osim borbenih aviona F-16 Barak i uklonjenih graničnih kontrola prema ostalim državama članicama Evropske unije, mogla bi se pojaviti još jedna velika novost - evropska granična straža koja čuva hrvatske granice, koje su istovremeno i vanjske granice Evropske unije.

Upravo takvu ideju, osnivanje evropske granične i obalne straže s 10.000 naoružanih pripadnika spremnih za razmještaj po vanjskim granicama, ali i s ovlaštenjima da djeluju u trećim zemljama izvan EU ako im to te zemlje dopuste (dakle, zemlje poput Srbije, Crne Gore ili BiH), sprema se iznijeti predsjednik Evropske komisije Jean-Claude Juncker u sutrašnjem govoru o stanju Unije pred Evropskim parlamentom u Strazburu, prenosi Večernji.

I, kako se neslužbeno saznaje u Briselu, Juncker želi da ti evropski graničari budu spremni za početak rada 2020. godine, što je ubrzani rok u odnosu na sve planove koji su se dosad spominjali kad je bila riječ o takvoj ideji.

Trenutno ne postoje europski graničari, nego svaka država članica ima svoju graničnu stražu, a evropski propisi dopuštaju da se maksimalno 1.500 nacionalnih graničara mobilizuje i uputi na neku zajedničku, evropsku zadaću.

U budućnosti bi, međutim, postojala evropska granična straža s 10.000 ljudi, a i ovlaštenja bi joj bila puno veće, a njezino raspoređivanje puno brže i učestalije. Ti novi evropski graničari imali bi ovlaštenja da sprečavaju neovlaštene prelaske migranata iz jedne države članice EU u drugu te da vraćaju odbijene tražitelje azila u zemlje izvan EU iz kojih su došli.

Tradicionalno su države članice bile skeptične prema takvoj ideji jer čuvanje svojih granica drže važnim dijelom svoga suvereniteta i nisu bile baš sklone prenijeti na neki EU nivo te vrlo dragocjena nacionalna ovlaštenja. Niti su dosad željele stvoriti mogućnost da im na njihove granice, u nekim primjerima možda čak i mimo volje nacionalnih vlada, dođu nekakvi evropski graničari, dakle stranci.

No, migrantska kriza promijenila je takav tradicionalno oprezan stav država članica prema ideji evropske granične straže, rekao je jedan upućeni diplomat iz EU.

Za Hrvatsku je takođe važno da Evropska agencija za graničnu i obalnu stražu (Frontex) dobije takve ovlasti da može djelovati izvan teritorija EU, s druge strane vanjskih granica, na primjer u BiH ili Srbiji kad se ondje okupe migranti koje treba spriječiti u masovnim ilegalnim prelascima u Hrvatsku i dalje u EU. Junkerov prijedlog, koji tek treba biti dogovoren i usvojen u Savjetu EU i Evropskom parlamentu, mogao bi ići u tom smjeru.

Novo ustrojstvo evropske granične straže trebao bi formalno biti predstavljen sljedeće sedmice na sastanku u Beču, nakon čega će uslijediti rasprava o prijedlogu izmjene postojeće uredbe, čime bi se broj policajaca povećao s 1.500 na 10.000.

Prođe li prijedlog, povećaće se broj policajaca s kojima će pojedina zemlja učestvovati u radu evropske granične straže. Hrvatska zasad ima obvezu učestvovati sa 65 službenika granične policije te njih još 25 za povratak. Sada evropske granične policijske snage rade tako da se stavljaju na raspolaganje Frontexu u roku od pet radnih dana nakon što izvršni direktor Frontexa i država članica EU koja traži pomoć usaglase operativni plan.

Kad je riječ o trećim zemljama, koje nisu članice EU, Frontex je s njima sklapao posebne sporazume kako bi im mogao pomoći, a istodobno smanjiti pritisak na vanjske granice Evropske unije. Tako su već Albanija i Makedonija parafirale nacrt sporazuma za operativnu suradnju s Frontexom, a nacrt sporazuma s Crnom Gorom usaglašen je na tehničkom nivou, sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom pregovori su u toku.

Hrvatska nije tražila pomoć evropskih policijskih snaga u zaštiti granice, a po svemu sudeći to i ne kani učiniti jer, kako kaže ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović, s eventualnim problemima na granici kadri smo se sami nositi. U prilog tome govori podatak da je u nas 6.500 graničnih policajaca, da se povlači evropski novac za opremu granične policije pa bi do kraja ove godine trebalo biti isporučeno još 60 terenaca, 60 termovizijskih ručnih kamera, a na granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom biće postavljene stacionarne kamere.

Rad hrvatske policije pohvalila je nedavno i njemačka kancelarka Angela Merkel rekavši da je "djelovanje hrvatske policije na vanjskim granicama Europske unije dokaz da je Hrvatska napredovala i da izvrsno obavlja svoj posao u zaštiti vanjskih granica".

(Večernji, DEPO PORTAL, BLIN MAGAZIN/az)